40. obljetnica Zavoda za lingvistička istraživanja

Zavod za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti znanstvenim je skupom u Knjižnici Josipa Jurja Strossmayera proslavio 40. obljetnicu.

Od samih početaka do danas usmjeren je jednom cilju: očuvanju jezične baštine i afirmaciji hrvatskoga jezičnog identiteta kao važnih sastavnica našeg nacionalnog identiteta.

- Zavod je utemeljen 1984. godine s ciljem da kroz istraživačke projekte istražuje hrvatski jezik i čuva hrvatsku jezičnu baštinu i tako pridonosi čuvanju i oblikovanju jezičnoga identiteta Hrvata i onda posredno naravno i nacionalnog identiteta, istaknuo je akademik Milan Mihaljević, voditelj Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU.

- U suvremeno vrijeme Zavod se bavi trima jezikoslovnim znanstveno istraživačkim djelatnostima, domenama, to su povijesna i konceptualna leksikografija i semantika, zatim frazeološka leksikografija i elektronička leksikografija, lingvistička geografija dijalektologija i povijest hrvatskoga jezika, navela je Anja Nikolić- Hoyt, upraviteljica Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU.

Predsjednik HAZU, akademik Velimir Neidhardt podsjetio je kako već puna četiri desetljeća Zavod organizira brojne znanstvenoistraživačke projekte, a danas ima četiri sastavnice koje se međusobno prožimaju - Povijesna i konceptualna leksikografija, semantika, Frazeologija i elektronička leksikografija, Dijalektologija i lingvistička geografija i Povijest hrvatskoga jezika.

Po njegovim riječima, od samog osnutka Zavod je kroz organiziranje i razvijanje znanstvenoga rada na različitim projektima imao za cilj očuvati hrvatsku jezičnu baštinu i afirmirati hrvatski jezični identitet kao bitnu sastavnicu nacionalnoga hrvatskog identiteta

Tajnik Razreda za filološke znanosti HAZU, akademik Ranko Matasović, rekao je kako je današnji skup ujedno i prilika prisjetiti se utemeljitelja i prvog voditelja, akademika Rudolfa Filipovića, uz 25. obljetnicu njegove smrti, njegovih projekata i važnih istraživanja, među kojima su i oni o o utjecaju engleskog na europske jezike, što je i danas aktualna tema.

Među projektima Zavoda ističu se, među ostalim, Benešićev Rječnik hrvatskoga književnoga jezika od preporoda do I. G. Kovačića, jedinstven sociopovijesni dokument hrvatskoga jezika na prijelazu stoljeća, Somatski tezaurus hrvatskoga jezika kao prvi konceptualno ustrojen jezični resurs u nas, motiviran čovjekom i dijelovima čovječjega tijela i Digitalni hrvatski frazeološki rječnik, prvi elektronički frazeološki rječnik hrvatskoga jezika u slobodnom pristupu na mreži.

Znanstvenice Zavoda su na kolokviju, sa svojim voditeljem predstavile različite diskurse o tijelu. Milan Mihaljević govorio je o nazivima dijelova ljudskog tijela u hrvatskoglagoljičnim tekstovima, Anja Nikolić-Hoyt o međuigri racionalnog uma i emocionalnog srca u hrvatskom jeziku, Martina Bašić o tome što nam naši mjesni govori govore iza leđa.

Ivana Filipović Petrović pripremila je predavanje Pola lijeve ruke, komad jetre i poneki bubreg: Što ostane tijelu u frazeološkim igrama, Bojana Schubert govorila je o kajkavskom 'corpusu' u dopreporodnoj leksikografiji, a Petra Košutar o tijelu u ruhu hrvatskih jezičnih priručnika do 19. stoljeća.