"Čerečenje" - neobična priča Dejana Šorka o Dubrovniku

 Dejan Šorak, proslavljeni kazališni i filmski redatelj, predstavio je novi roman u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića.

"Čerečenje" je troslojna priča o ljubavi, povijesti i umjetnosti, a na predstavljanju je bila i ekipa Vijesti iz kulture:

O dubrovačkoj plemkinji Pavi Orsuli na početku saznajemo da je glumica, ali nadrealna priča o njezinoj ulozi prve veleposlanice Dubrovačke Republike u kraljevskoj Hrvatskoj poslužit će kao pozadina postavljanja "Hamleta". Pritom autor opisuje zlatna vremena i uglednike na Dubrovačkim ljetnim igrama.

O romanu su na predstavljanju govorili književni kritičar Vlaho Bogišić, urednik Kruno Lokotar i autor Dejan Šorak.

- Priča o iznajmljivanju Dubrovnika politički je okvir romana unutar kojega će se na pozornici Dubrovačkih ljetnih igara na Lovrijencu postavljati predstava "Hamlet". Opisujući pripreme za predstavu, ocrtavajući uloge, likove i karaktere sa snažnim erotskim i emocionalnim nabojem, Šorak će nas podsjetiti da nije samo filmski, nego i kazališni redatelj, znalac i naravno, sjajan pisac, ocijenio je Lokotar.

Taj politički okvir sadrži priču o posljednjoj dubrovačkoj plemkinji Pavi Orsuli kojoj se nakon 15 godina vraća pamćenje, rekao je dodavši kako se ona vraća u svoj Grad, ali tamo više ništa nije bilo isto.

- Naime, izborni Knez, Wu Tsang Li upravo je ponudio Zagrebu, prijestolnici novoosnovanog Hrvatskog Kraljevstva, koncesiju na 100 godina za Dubrovačku Republiku. Prihvati li ulogu prve veleposlanice u Zagrebu, Pave bi mogla kod Sjedinjenih Europskih Država spriječiti javno čerečenje koje se spektakularno priprema uz fiš-paprikaš u Andrijevcima, u Slavoniji koju nadziru plaćeničke vojske korporacija s kojima se sukobljavaju lokalne milicije domicilnog stanovništva, dodao je Lokotar.

Po riječima Vlahe Bogišića u romanu je doista riječ o "čerečenju" kao povijesnoj dimenziji te o tomu da su naši svjetovi postavljeni u određeni vremenski stroj s kronotopima, kaledioskopom i odlaskom u budućnost u kojoj će se sve to ispreplesti.

Ocijenio je kako je autor to napravio ne s alatima znanstvene fantastike nego s alatima realističkoga prosedea, odnosno s alatima čega nema u našem društvu pa i prozi kao razumijevanja našega svijeta, kako bi se i radilo na sigurnosti do koje nam je stalo.

Možda zato, naglasio je, u našoj postpreporodnoj, modernoj, nacionalnoj prozi, kulturi i umjetnosti velike teme Dubrovnika zapravo i nema, osim kao sentimenatlnoga ljeta kada je riječ o Vojnoviću koji se i u romanu spominje.

- Ima jedna zanimljiva metafora kada se pisac poigrava s Držićevih 12 ludih nakaza kao metafore u različitim vremenima, napomenuo je Bogišić i dodao kako je ona u vremenu kada je ušla u razgovorni jezik, bila poruka o članovima Centralnoga komiteta.

Poslije se, istaknuo je, eksploatirala kao ono do čega je Držiću, svojevrsnom izdajniku vlastitog svijeta, posebno stalo - da njegov centralni komitet ospori na brutalan način.

Bogišić smatra kako je središnji motiv romana dio kad pisac kaže da mi i u vlastitim, osobnim, privatnim, malim životima, koliko god pokušavali, ne možemo obnoviti prošlo vrijeme, sačuvati ga, a pogotovo ga ne možemo rekreirati.

- Trenutak kad spoznamo da u realnosti nije moguće obnoviti ništa do čega nam je stalo, jest ona vrsta pripovjedne svijesti koja je suprotna nacionalnom i svakom drugom mitu, naglasio je.

Roman "Čerečenje" objavila je nakladnička kuća VBZ.

Dejan Šorak rođen je u Karlovcu 1954. Diplomirao je režiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Objavio je više romana. među kojima i romane "Kupelj boga Silvana" i "Mutacija sudnjeg dana".