Dodjelom nagrada obilježen Dan HAZU

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) obilježila je u utorak u Knjižnici HAZU svoj dan i 164. obljetnicu osnutka, a tom su prigodom na svečanoj sjednici dodijeljene i nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u 2024. godini. 

Dan HAZU slavi se u spomen na 29. travnja 1861. kada je Hrvatski sabor, pod predsjedanjem bana Josipa Šokčevića, na prijedlog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, donio odluku o osnutku Akademije. Ta odluka provedena je u život nakon što ju je 1866. potvrdio hrvatski kralj Franjo Josip I.

Predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt istaknuo je kako se Akademija potvrdila kao vodeća povijesna institucija u skrbi za identitet u procesu formiranja moderne i samosvojne hrvatske nacije.

- Akademija, napomenuo je, pridonosi razvoju hrvatske znanosti, umjetnosti i kulture, razvoju i napretku hrvatskog društva u cjelini. HAZU je svijest i savjest hrvatske nacije, a odvojenost od svake vlasti omogućuje joj slobodnu prosudbu o svim pitanjima, bez političkog i bilo kojega drugog nepoželjnog utjecaja, rekao je Neidhardt.

Naglasio je kako je u poslanju Akademije promicati hrvatsko jedinstvo, bez podjela na bilo kojoj osnovi, kao preduvjet napretka u svim područjima života na hrvatskome etničkom prostoru.

- Za nas postoji samo jedna Hrvatska sa Zagrebom kao glavnim gradom, težištem za Hrvate diljem svijeta i simbolom hrvatske države. U razdoblju stoljeća i pol neprekinutoga rada Akademija je svjedočila svjetskim društvenim potresima i prolazila kroz niz nametnutih državnih tvorevina i ideoloških zabluda, napomenuo je predsjednik HAZU i dodao kako je napokon dočekala Republiku Hrvatsku i trajno usvojila svoje hrvatsko ime.

Nagrade za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća

Nagradu HAZU za područje društvenih znanosti dobio je Branko Radonić za knjigu "El Shatt Dalmatinci u pustinji. Povijest dalmatinskog zbjega u Italiji i Egiptu od 1943. do 1946. godine, opći i lokalni (vrgorski) pregled".

Za područje matematičkih, fizičkih i kemijskih znanosti nagradu je dobio Filip Najman za dokaz modularnosti eliptičkih krivulja nad kubičnim poljima te klasifikaciju torzijskih grupa i stupnjeva izogenija eliptičkih krivulja nad poljima algebarskih brojeva malog stupnja.

Nagrada za prirodne znanosti pripala je Zlatku Šatoviću za 58 znanstvenih radova koji čine znanstvenu cjelinu Analiza morfološke, biokemijske i genetske raznolikosti biljnih populacija.

Za znanstvene članke koji čine znanstvenu cjelinu Rane regionalne razlike u izraženosti molekularnih biljega laminarnog identiteta moždane kore fetusa čovjeka, nagradu je u području medicinskih znanosti dobila Željka Krsnik.

Jezikoslovac Josip Galić nagrađen je u području filoloških znanosti za knjigu "Sintaksa imperativnih rečenica u hrvatskome crkvenoslavenskom jeziku".

Za autorstvo izložbe "Umjetnost slavonskog plemstva vrhunska djela europske baštine", održane u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu nagradu su za područje likovnih umjetnosti dobile Jasminka Najcer Sabljak i Silvija Lučevnjak.

Muzikologinja Rozina Palić Jelavić nagradu je dobila u području glazbene umjetnosti i muzikologije za knjigu "Ivan pl. Zajc, Hrvatska nacionalna povijesna operna trilogija: Mislav Ban Leget Nikola Šubić Zrinjski", a za područje tehničkih znanosti Siniša Šegvić je dobio nagradu za radove koji čine znanstvenu cjelinu "Robusne i učinkovite metode razumijevanja prirodnih scena".

Za područje književnosti nagradu je dobio Žarko Paić za četiri knjige koje tvore cjelinu posvećenu odnosu kulture i tehnosfere, krovne teme "Tehnosfera: teoretiziranje umjetnosti i umjetna inteligencija".

U ime dobitnika nagrada HAZU zahvalio je Žarko Paić koji je napomenuo kako su nagrade potvrda da je izabrani put onaj koji valja slijediti bez obzira na sve što priječi njegove tragove i znakove u pronalasku novoga.

U povodu Dana HAZU u emisiji Dobro jutro, Hrvatska ugostili smo predsjednika HAZU-a, akademika Velimira Neidhardta i glavnog tajnika HAZU-a, akademika Darija Vretenara: