Najstariji i najveći zagrebački muzeji najviše su i nastradali u potresu. Za vas smo potražili one manje i manje poznate koji su redom imali po tom pitanju više sreće. Takav jedan pronašli smo na Trešnjevci.
25.07.2022.
07:57
Autor: Ira Karlović/Dobro jutro, Hrvatska/HRT
Najstariji i najveći zagrebački muzeji najviše su i nastradali u potresu. Za vas smo potražili one manje i manje poznate koji su redom imali po tom pitanju više sreće. Takav jedan pronašli smo na Trešnjevci.
U Zagrebu, na Trešnjevci, djeluje jedan poseban muzej. Virtualni muzej četvrti Trešnjevka. Muzej susjedstva.
- Muzej smo osnovali 2019. s idejom da predstavimo javnosti jedan drugačiji tip muzejske institucije koja bi bila puno više otvorena prema lokalnoj zajednici i koja bi čuvala onu baštinu koja u tradicionalnim muzejskim institucijama često ostaje nevidljiva, rekla je Ana Kutleša, Muzej susjedstva Trešnjevka.
Tako ovamo Trešnjevčani mogu donijeti svoje uspomene, predmete. Oni će biti fotografirani i vraćeni vlasnicima. Zatim slijedi kustoski dio posla: predmeti će biti obrađeni putem dobivenih podataka od vlasnika, sistematizirani u zbirke, dublje istraženi i stavljeni u kontekst te na kraju objavljeni na internetskoj stranici muzeja. Tako će nečije fotografije iz djetinjstva možda postati važna karika u mozaiku podataka o tome kako su živjela djeca na Trešnjevci, njihovim igrama, običajima ili će pak svjedočiti o građevinskim mijenama koje su drastično utjecale na izgled četvrti.
Jer nikada se ne zna u kojem smjeru predmet može odvesti priču. Tako je kaput tvornice ženske konfekcije Vesna postao simbol ovog muzeja, a zatim se muzej preselio baš u njezino susjedstvo, preko puta napuštene tvornice. Kakve li slučajnosti. Muzej nema prostora za pohranu predmeta nego samo prostor za rad i povremene izložbe.
- Tako da smo odmah počeli raditi projekte koji su istraživali trešnjevačku povijest, mikrolokacije, taj razvojni put od slama, ovdje su prve tvornice počele raditi u 19. stoljeću pa se doseljava stanovništvo, dodala je Kutleša.
Muzej ima razgranatu izložbenu i radioničku aktivnost. Usmjereni su na socijalne teme, pa su tako ovih dana ženske snage proizvele fanzin s temom žene i rad.
Na radionici "Papir koji liječi, kolaži i riječi" dva su mjeseca istraživali "ljekovitost papira", to jest građanke su radile na kratkim proznim formama, poeziji i tehnici kolaža, a tema su bili vlastiti uvjeti rada i iskustva radnika i radnica sačuvanih u fundusu Muzeja susjedstva Trešnjevka.
- Nema baš priča o radu u javnom prostoru, a svi smo time jako obilježeni, naši životi su uvjetovani našim radnim uvjetima. Možda danas više nego prije. Nemamo puno vremena za druge stvari. I kroz ovu radionicu kroz priče, kroz kolaže progovorili smo o tim iskustvima rada, istaknula je Olja Savičević Ivančević, voditeljica literarne radionice.
- Materijali za kolaže su bili likovni prilozi iz virtualnog muzeja susjedstva Trešnjevka. Isključivo smo se bavili segmentom koji se odnosi na polje rada. Kolaž je dobra tehnika, jer ne zahtijeva specijalno znanje, mogu se postići zanimljivi rezultati, rekla je Božena Končić Badurina, voditeljica likovne radionice.
Fanzin možete nabaviti u muzeju na Novoj cesti 66, a nekom svojom uspomenom s Trešnjevke pridonijeti virtualnom postavu ovog jedinstvenog muzeja.
Ako ste stanovali, studirali ili samo posjetili događaje na Trešnjevci i pritom sačuvali neku sitnicu, donesite je u muzej.
Muzej stvaran odozdo, muzej svakodnevice, četvrti, jedini je takav u Zagrebu, ali ne i u okružju. Beč ga ima u svakom svom okrugu - ukupno njih 23. Podržite muzej susjedstva i postanite dio zagrebačke povijesti.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora