150 godina parka Zrinjevac

Kao trg nastao je 1826. godine, 1866. primenovan je u Trg Nikole Šubića Zrinskog, a 1870. gradskom mjerniku Rupertu Melkusu uspjelo je donijeti prostorni plan da se taj prostor uredi kao perivoj.

Građani i vlast odabrali su platane za njegovo osnovno oblikovanje, a uređenje partera povjereno je bečkom vrtnom umjetniku dr. Rudolphu Siebecku.

Perivoj je otvoren u ljeto 1873. godine i Zrinjevac je prvi od osam trgova u nizu nastalih prema urbanističkom planiranju inženjera Milana Lenucija. Oko njega niču najljepše i najraskošnije gradske palače, a tako je i danas.

Za taj prostor, a i sve druge gradske zelene, površine brine tvrtka koja u čast ovome parkovnom biseru nosi ime Zrinjevac, a koja i sama ove godine proslavlja 130 godina postojanja.

- Sadnju sezonskog cvjetnjaka obavljamo dva puta godišnje. Imamo prvu proljetnu sadnju tzv. ljetni cvijet, gdje se sade jednogodišnje ljetne vrste i jesensku sadnju u listopadu. To je taj dvogodišnji cvijet gdje sve prezimljuje vani i u proljeće procvjeta, objašnjava voditeljica odjela održavanja urbanog zelenila Zrinjevca mag. ing. agr. Mijona Udženija Kapović.

Zrinjevac zapošljava 630 djelatnika, od kojih je 350 vrtlara, a tu je i visoko obrazovani kadar, inženjeri agronomije, šumarstva, pejzažne arhitekture.

- Grad Zagreb je, mogli bismo reći, zeleni grad. Naime, podružnica Zrinjevac gospodari s 12 i pol milijuna m2 zelenih površina u sustavu redovnog održavanja koji su podijeljeni na travnjake prve i druge kategorije, a imamo i neizgrađena građevinska zemljišta tzv. korovišta, ističe rukovoditelj službe održavanja urbanog zelenila mag. img. silv. Ivan Bilobrk.

Tvrtka Zrinjevac osnovana je 1893. pod imenom Gradska vrtlarija, od 1948. radi pod nazivom Nasadi, od 1962. naziva se Flora, a od 1977. radi pod današnjim imenom. Zrinjevac posjeduje nekoliko rasadnika i klijališta, a onaj u Markuševcu najveći je. Prostire se na 16 hektara.

- Moj odjel je njega i zaštita bilja, imam desetak zaposlenika. To su arboristi. Arboristi su ljudi koji imaju određene kvalitete pri rezidbi, rušenju, prikračivanju, oni su u hidrauličnim platformama, i oni su certificirani arboristi koji provode njegu, napominje rukovoditelj gradske četvrti mag. ing. silv. Antonio Božić.

Svakom stradalom stablu mjeri se prsni promjer. Za srušeno stablo prsnog promjera 60 centimetrara sadi se 6 novih stabala. Time se nadoknađuje gustoća krošnje staroga stabla.

Urbano zelenilo izloženo je vrlo stresnim utjecajima abiotskih i biotskih čimbenika, a otpornost bilja na gljivična oboljenja velik je problem. 

Tiha opasnost koja vreba gljive su truležnice koje nagrizaju stablo iznutra i kojemu tada nema spasa, pa takva stabla valja evidentirati i što prije ukloniti.

Osim s gljivama, Zrinjevac muku muči i s mokrom travom:

- Prilikom košnje mokrih terena i za vrijeme kiše i jutarnje rose, dolazi do štopanja zbog sustava prikupljanja trave. Trenutno smo u nabavci novih strojeva koji bi trebali stići još ove sezone i koji ne bi trebali imati takve probleme zbog usisa trave preko beskonačne pužnice, objašnjava Ivan Bilobrk.

Bit će to najljepši rođendanski poklon Zrinjevcu, ali i Zagrebu, kojI su neki prozvali "nepokošenim gradom". Mnogi su izazovi na putu do uređenih zelenih površina, riječ je o živom sustavu koji se mijenja pod utjecajem klimatskih i vremenskih prilika.

U vremenu podizanja ekološke svijesti sve se veća pozornost pridaje uzgoju i sadnji drveća u urbanim prostorima:

- Kada pričamo o broju stabala unutar grada, imamo 140 tisuća stabala koja su evidentirana u katastru zelenila i cvjetnjaci su površine koje se definiraju na godišnjoj razini, navodi Bilobrk.

S obzirom na to da je ljeto u punom jeku, zaklon od vrućina potražit ćemo ispod krošnji stabala, na klupi, u šetnji zelenilom ili uživanju u cvjetnoj rapsodiji Donjeg Grada,Trnja ili istoka Novog Zagreba, četvrti koje imaju najviše cvjetnjaka.

Od Zrinjevca do Sesveta vrijedne ruke ovih ljudi uljepšat će dan svakome jer ljepota je, kaže se, u oku promatrača.