Od feminizma do Golog otoka - 30 godina rada Andreje Kulunčić

Od radova koji publiku pozivaju na suradnju preko multikulturnih dijaloga pa sve do tema feminizma i Golog otoka. 30 godina umjetničkog stvaralaštva doajenke društveno angažirane umjetnosti u Hrvatskoj, Andreje Kulunčić, pratimo na izložbi "Činiti svijet boljim mjestom" u zagrebačkom MSU-u. 

Mogu li retrospektivne muzejske izložbe biti pokretači društvenih promjena i inicijativa? Pitanje je kojim su se kustosica Martina Munivrana i umjetnica Andreja Kulunčić vodile u procesu postavljanja i osmišljavanja ove kompleksne izložbe.

Riječ je o prvoj cjelovitoj izložbi koja donosi presjek umjetničina stvaralaštva od 1990-ih godina do danas.

- Kad radite retrospektivno, onda su sve stvari nekako okrenute prema vama. Razmišljala sam da je to moment da se opet napravi nešto da se svijet učini boljim mjestom jer to mi je ideja svih ovih 30 godina. Pri tomu, "Činiti svijet boljim mjestom" nisam ja, nego svi ljudi koji se pridruže na jednoj platformi, ističe Andreja Kulunčić.

Izložba se sastoji od cjelina koje obrađuju teme feminizma, traume, migracije, samoorganizacije i edukacije te posljednje cjeline koja donosi sažetak autoričinog dosadašnjeg umjetničkog rada.

- Jako puno suradnika i suradnica sudjelovalo na realizaciji ove izložbe. Dugo smo radili na njoj, više od dvije godine. Mislim da smo zapravo na neki način transformirali ulogu muzeja, napomenula je kustosica Martina Munivrana.

Dijalog s publikom ostvarit će se s pomoću 60-ak edukativnih programa. Lokalna zajednica kroz njih će biti uključena u proces stvaranja čak 3 nova djela, među kojima i jednog Muzejskog vrta.

- Cijeli projekt Muzejskog vrta počeo je mjesecima unaprijed. Lokalna zajednica je bila ta koja je napravila vrt i koja sada i dalje brine o njemu, a zapravo naša muzejska uloga je da ih nastavimo okupljati, kaže kustosica za rad s publikom i program Renata Filčić.

Program će uključivati i radionice za upoznavanje s kulturama indonezijskih i filipinskih radnika u Hrvatskoj.

- Mi sad imamo jako puno stranih radnika i radnica. Ja opet ne želim govoriti što trebamo, a što ne trebamo, ali ako su ljudi tu, onda je u redu da se s njima bar pokušamo upoznati, smatra Kulunčić.

Koordinatorica suradnje za filipinsku kulturu Vida Kličko kaže da je to odlična prilika da Filipinci pokažu tko su:

- I da podijelimo našu tradiciju i kulturu te izrazimo kako se osjećamo kao stranci koji žive u Hrvatskoj, dodala je Kličko.

- I nas same unutar Muzeja navodi na nova promišljanja, revidiranje naše djelatnosti, ali jednako tako i na pobudu da reagiramo na važna i ključna društvena pitanja, ustvrdila je Vesna Meštrić, ravnateljica MSU-a.

MSU će tako sljedećih 5 mjeseci postati živo mjesto susreta i djelovanja, a možda - kako naslov izložbe sugerira - u to vrijeme uspiju "Činiti svijet boljim mjestom".