21:33 / 27.05.2021.

Autor: Karmen Šore/Puls/HRT

Mladi i pandemija: "Bojimo se izgubljenog vremena!"

Mentalno stanje mladih, ilustracija

Mentalno stanje mladih, ilustracija

Foto: Puls / HRT

Poremećaji u prehrani poput bulimije, anksioznosti, depresije, bipolarnog poremećaja ozbiljan su problem s kojim se često susreću mladi. Njihovo mentalno zdravlje, sada, u doba pandemije - nikada nije bilo važnije. Korona je promijenila živote svih. Ekipa emisije Puls otvoreno je razgovarala s učenicima 2. gimnazije u Splitu.


- Kad smo trebali proživljavati najviša tinejdžerska iskustva, ja sam ih proživjela na zidiču, očiju uprtih u najdraži kafić. Vrijeme mi je toliko brzo proletjelo, a ja nemam priča koje ću pričati svojoj djeci, kaže Lara Baković. Gabriela Perić dodaje kako je izgubila neke prijatelje za koje je mislila da će je pratiti do daleke budućnosti. Ana Žarković napominje kako ne žive u normali več godinu i pol dana. I dalje strepe hoće li ih zvati u školu ili neće. "Kako će naš život izgledati?", pita. 

Psihijatar Zoran Vujnović kaže kako je korona doprinijela udaljavanju od ljudi. Jedino iz odnosa, mi možemo dovesti do promjene kod mlade osobe, dodaje. S njim se slaže i defektologinja i socijalna pedagoginja Sandra Bogavčić, koja kaže kako je vidljivo da se mladi boje odnosa.

Riječ stručnjaka

- Boje se ući u odnos. Ova situacija je to još dodatno potaknula. Neće imati prepričati puno toga što su druge generacije prošle, smatra Bogavčić. S druge strane, Ipak, psihologinja i psihoterapeutkinja Maja Kandijaš Plejić ne smatra da je išta izgubljeno, već da je korona donijela i jako dobru stvar, da čovjek počinje upoznavati samog sebe.

- Meni se čini da razvojno postoji depresivna faza kod adolescenata – dio tih procesa su sasvim normalni. Dobili smo jednu veliku spoznaju o zdravlju, o međusobnim odnosima – neke vrijednosti su isplivale, kaže kaže Kandijaš Plejić. S druge strane, vjeruje kako su društvene mreže mladima učinile „medvjeđu uslugu“.

Ipak nešto nije u redu!

- Trenutno je moderno 'rezanje', nekakvi 'suicidalni filmovi' i homoseksualnost. Kad to čujete pet puta u tjednu, shvatite da nešto nije u redu. Društvene mreže nude takve stvari, osoba se osjeća loše i ne bira – često ne pita samu sebe: 'Šta je meni?', i mislim da se oni tu gube u odnosu na svoju autentičnost, zaključuje Kandijaš Plejić.

Učenice splitske gimnazije

Učenice splitske gimnazije

Foto: HRT / HTV

Vujnović dodaje kako su društvene mreže idealizirana forma te da od njih dolazlazi "suicidalnost i destruktivnost, ili usporeni razvoj. Smatra kako važna uloga psihologa ili psihijatra u našem društvu još uvijek nije osviještena u svakom kutku naše zemlje. Kaže kako je problem i to što u adolescenciji ne možemo dostići svoje maksimalne kapacitete koje bi željeli, pa dolazi do konflikta unutar sebe.

Kandijaš Plejić kaže kako često pita roditelje što bi oni željeli za svoje dijete. Vrlo često kažu, dodaje, "da završe škole, nađu adekvatne partnere, da su sretni". Ona tako ne misli. Smatra kako je najvažnije da su samostalni - "Mora pasti da bi se mogao dići u samostalni život", tvrdi.

Obitelj je jako važna

- Svakodnevno susrećemo to da se roditelji danas djece boje – možda bi više poruka bila da osnažimo roditelje, da oni ovo mogu izgovoriti, smatra Sandra Bogavčić.

- U principu, nelagodnije je odraslima, nego nama djeci. Ne bismo htjeli da se ovo shvati kao vapaj pomoći – jednostavno, htjeli bismo da ljudi vide da je u redu ne biti uvijek u redu, zaključuje učenica Gabriela Perić.

Više u reportaži iz emisije Puls!

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!