Počela sezona hantavirusa - stručnjaci pozivaju na povećan oprez

Nedavni slučaj epidemije hantavirusa na kruzeru, uznemirio je javnost. Hantavirusi su skupina virusa koje prenose glodavci, u Hrvatskoj su to najčešće voluharice i miševi. Zaraza se širi udisanjem čestica iz njihova izmeta, mokraće ili sline, a bolest može izazvati ozbiljne zdravstvene komplikacije. Stručnjaci upozoravaju da je sezona hantavirusa počela te da povećan oprez traje sve do listopada.

Najpoznatiji oblik hantavirusa u Hrvatskoj je takozvana mišja groznica. Broj oboljelih najviše ovisi o populaciji glodavaca. U najvećem su riziku šumari, planinari, lovci i svi koji češće borave u prirodi.

- Kad dolazite negdje na otvoreno nemojte dizati tu zemlju, prašinu, kad se liježe, ne razmahujte dekicama i vrećama. Ne treba jesti na površinama na zemlji, da se održava higijena koliko je to moguće, poručila je prim. dr. med. Vesna Višekruna Vučina, specijalist epidemiologije, HZJZ.

Jedina podvrsta hantavirusa koja se može prenositi s čovjeka na čovjeka je andavirus, čije je širenje zabilježeno prije nekoliko tjedana na kruzeru koji je plovio Atlantikom.

- Sad je već prošlo dosta vremena od kontakata i mjera izolacije i prevencije. Ali postoji još nekoliko tjedana rizika da neki kontakt od kontakata može doći u Hrvatsku, istaknula je prof.dr.sc. Alemka Markotić dr.med., ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "dr. Fran Mihaljević".

Simptomi su visoka temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima, umor i mučnina, a kod težih slučajeva mogu se pojaviti komplikacije s plućima.

- Liječenje za tako teške bolesti kao što je virus anda je uglavnom u jedinicama intenzivnog liječenja za teže oblike. Takvi bolesnici trebaju biti na ECMU, a mi imamo vrhunski centar u našoj klinici za liječenje bolesnika na ECMU. Tako da smo spremni s te strane, tvrdi Markotić.

Stručnjaci upozoravaju da klimatske promjene i globalno zagrijavanje povećavaju rizik od prijenosa hantavirusa.

- Dolazi do širenja na nova područja, isto tako kod drugih zoonoza, vektori kao što su komarci i krpelji idu na veće nadmorske visine i šire se na veće visine, prostorno, geografski. Što će biti više vektora i rezervoara bit će nam i više bolesti, objasnila je dr. sc. Tatjana Vilibić-Čavlek, dr. med. specijalist mikrobiologije, HZJZ.

Prema procjenama, dvije trećine svih zaraznih bolesti prenose se sa životinja na ljude, a takvog je podrijetla čak 75 posto novih bolesti koje su se pojavile u posljednja dva desetljeća.