Kreativna riznica - nova znanja i ideje dostupne su svima

Komunikacijski i medijski stručnjaci, glazbenici i drugi predstavnici kreativne industrije okupili su se na osječkom Ekonomskom fakultetu na znanstveno-stručnom skupu "Kreativna riznica". Sa značajnim doprinosom gospodarstvima razvijenih zemalja kreativna industrija svojevrsni je pokazatelj stupnja društvenog napretka, a Osijek i Slavonija područje s velikim potencijalom za kreativce s raznih područja. 

Kreativna industrija obuhvaća mnoga područja; od promidžbe, arhitekture i obrta, do dizajna, mode, filma i scenskih umjetnosti. Jedan od dobrih primjera kreativne djelatnosti nagrađeni je projekt ukrašavanja javnih prostora natpisima na povijesnom hrvatskom pismu.

- Napraviti glagoljicu koja će biti u hotelskom predvorju, u hotelskim sobama, gosti će moći kroz razne aktivnosti, radionice upoznati tu glagoljicu, rekao je Filip Kljukić, učenik Ugostiteljske škole Opatija.

Na Kreativnoj riznici napredne metode stjecanja novih znanja i ideja dostupne su svima.

- Djeca na zanimljiv i zabavan način uče gradivo koje znamo koliko je opsežno u osnovnim i srednjim školama i na fakultetima, rekla je Dora Radl Ćućić, voditeljica radionice.

Tema osječkog popularizacijskog simpozija ove je godine "Vodikova kreativnost".

- Vodik je najjednostavniji i najlakši element u periodnom sustavu elemenata. Najpokretljiviji i time najkreativniji, rekla je Jasna Horvat, predsjednica uprave Kreativne riznice.

Baš poput svih ovih profesionalaca, amatera, znanstvenika i stručnjaka koji su Kreativnu riznicu prepoznali kao nešto važno i novo.

- Posve novi poslovni korak, a to je, dakle, svijet kreativaca koje u svakom slučaju su dio poslovnog svijeta koji nas okružuje, rekla je Josipa Mioč, predsjednica programskog odbora Kreativne riznice.

- Da se kroz suradnju sveučilišta, fakulteta i predstavnika različitih kreativnih sektora ta priča institucionalizira i da kreativne industrije postanu prepoznate kao ogroman potencijal za hrvatsko gospodarstvo, rekao je Boris Crnković, dekan Ekonomskog fakulteta Osijek.

Kreativna industrija danas čini nešto više od 4% europskog bruto domaćeg proizvoda. Njezina dodatna vrijednost ogleda se u tome što se oslanja na lokalnu radnu snagu, posebice mlade. Otporna je na tržišne promjene, sa stabilnim prihodima, čak i u kriznim vremenima.