150 godina planinarstva u Hrvatskoj

Nakon godinu dana brojnih aktivnosti na otvorenom u povodu velike 150. obljetnice organiziranog planinarstva u Hrvatskoj središnja svečanost okupila je mnogobrojne planinare i prijatelje divljine, ovoga puta u središtu Zagreba, u Kazalištu Kerempuh.

Svečanim programom u sat vremena predstavljeno je 150 godina planinarske povijesti:

- Dakako da je nemoguće jednu tako bogatu i sadržajnu povijest sažeti u kratke minute. Međutim, nastojali smo dati neki opći pregled glavnih aktivnosti, glavnih postignuća hrvatskih planinara... Mnogo je toga i zaista istaknuto je ono na što su hrvatski planinari ponosni, rekao je glavni tajnik Hrvatskog planinarskog saveza (HPS) Alan Čaplar.

- To je jedno čudo! Mi smo u ovom dijelu Europe država koja nema niti jedan vrh preko 2000 metara, a ušli smo u elitno društvo alpskih država - od Švicarske, Francuske, Njemačke, Italije i Austrije. U to vrijeme kada su oni osnivali prve klubove planinarske iz jednostavnog razloga jer su ljudi počeli odlaziti u planine i onda je trebalo da oni budu sigurniji, da se počnu graditi staze, da se rade kuće i domovi. To jednostavno nije mogao nitko napraviti pojedinačno, nego samo neka dobra organizacija. To je smisao našeg saveza, da potiče taj volonterski rad planinara da bi mogli ne samo oni nego i drugi uživati u toj prirodi, istaknuo je predsjednik HPS-a Darko Berljak.

Kazalište Kerempuh bilo je dupkom popunjeno:

- Program svećane akademije je bio jedan glazbeno-scenski doživljaj u kojem se nastojalo kroz pjesmu, ples na svili, kroz zanimljive snimke prikazati ukratko dosege hrvatskog planinarstva. Prikazana su tri atraktivna filma. Jedan o osnivanju Hrvatskog planinarskog društva. Drugi je bio povijesni snimak obilježavanja 80. obljetnice planinarstva. U zadnjem filmu istaknuta su glavna postignuća Hrvatskog planinarskog saveza i hrvatskih planinara i glavne aktivnosti povodom naše 150. obljetnice, napomenuo je Čaplar.

Dugogodišnji predani rad i tradiciju prepoznale su i institucije:

- Hrvatsko planinarstvo je turistički brend. Mi smo zemlja s toliko kontinentalnih destinacija. Evo sada smo vidjeli Zavižan, vidjeli smo Bijele i Samarske stijene, vidjeli smo Risnjak. To su nacionalni parkovi, a sastavni dio nacionalnih parkova je planinarenje. To je bitan turistički proizvod, smatra izaslanik predsjednika RH Tomislav Paškvalin.

Podršku planinarima došao je dati i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević:

- Mnogi misle da gradovi i planine ne idu zajedno, ali u slučaju Zagreba idu. Zagreb je jedan od rijetkih glavnih gradova u svijetu koji ima u svom teritoriju planinu višu od 1000 metara. To je naša Medvednica i kad krenete iz samog centra od Trga bana Jelačića po Tuškancu, dođete skoro kroz šumu do vrha Medvednice, rekao je Tomašević.

- Najvažnije je da u današnjem životu koji je pun stresa, pun svakakvih obaveza koje čovjek ima, otići na planinu, regenerirati se, zdravo živjeti i vratiti se prirodi tamo gdje i pripadamo. Tako da ako želimo zdravu naciju moramo više planinariti, poručio je Slavko Štefičar iz Ministarstva turizma i sporta.

A da smo na dobrom putu, govori i podatak da Hrvatski planinarski savez danas ima više od 40 tisuća članova. Za sve njih odlazak u prirodu, u brda, sastavni je dio života.

- Jako mi je bitno! Zapravo sam svaki drugi vikend više manje kad uhvatim vremena od svojih obaveza od posla i od života, svaku priliku koju ulovim posvećujem planinarenju, kaže Tatjana Škorak.

- Ja sam gotovo svaki vikend u prirodi. To je aktivnost koja čini dobro i djeluje na tjelesno i psihološko stanje. Mislim da to oslobađa od svih ovih stresova koje imamo u današnjem modernom svijetu i odvaja nas od digitalnog onečišćenja, smatra Oleg Celić.

- Pola života mi je ovdje u Zagrebu, a pola na planini. Krenu te smetati promet, gužva, buka... Baš trebaš otići na planinu da se resetiraš, kaže Nikolina Horjak Vilić.

I za Jagodu Šantić planinarenje je način života:

- Planinarenje je dio moje svakodnevice. Svaki vikend sam u prirodi, ističe Jagoda.

Da je riječ o korisnoj aktivnosti koja ima pozitivan učinak na zdravlje i dugovječnost, svjedoče mnogi koji su ovdje bili i na 100. obljetnici, prije 50 godina, a planinare i danas:

- Ja sam se rano počeo baviti planinarstvom. Moram se pohvaliti da sam bio i na proslavi 100 godina i sada na ovoj. Taj dio je utkan u moj osnovni život, kaže Branko Šeparović.

Planinarstvo kroz život cijelo vrijeme prati i Borislava Aleraja:

- To mi je jako važan dio mog života. Počeo sam još s 10 godina kad me moj tata upisao u Planinarsko društvo Zagreb, današnju Maticu. Preko 60 godina, skoro 70, broji Borislav.

Iz svečanog programa su svi, i početnici i iskusni planinari, doznali ponešto novo:

- Program je bio fantastičan, glazba fenomenalna. Govori su bili kratki, sažeti i filmići su mi bili odlični, a dame na svili da ne pričam, dojam je Dubravka Kavčića - Kabića.

- Moram priznati da je prije svega čast biti dio jedne ovakve proslave i uopće 150-godišnje povijesti. Odličan je osjećaj i došli su nam stvarno naši prijatelji planinari iz cijele Hrvatske. Jako puno poznatih lica koje srećemo i u planinama, ističe pročelnica Komisije za markaciste HPS-a Karoline Supina Vrabec.

- Vrijedi reći da smo izrazito počašćeni što je na akademiji sudjelovao zaista velik broj planinara, uzvanika, predstavnika javnih institucija iz Hrvatske i inozemstva koji su nam svima čestitali na velikom 150. rođendanu, zaključio je Alan Čaplar.

U nadi da će neki od prisutnih, ako budu ustrajali u planinarenju, o ovom događaju govoriti za 50 godina, na velikoj, 200. proslavi.