U Kosinju spomenik prvom hrvatskom tiskaru Ambrozu Kacitiću

Pisana riječ jedno je od najvećih civilizacijskih postignuća. Nijemac Johanes Gutenberg izumom tiskarskog stroja 1445. godine pisanu je riječ, otisnuvši Bibliju, približio svima. Samo 30 godina poslije u Hrvatskoj je na glagoljici otisnuta prva hrvatska knjiga. Liku se pak smatra kolijevkom hrvatskog tiskarstva.

Kosinjska dolina, dio Like koji bi dugoročnim planom zajedno sa svim selima i zaseocima trebao biti potopljen na dnu velikog jezera otkriva tajne zbog kojih ovaj kraj za cijelu Hrvatsku postaje neprocjenjiv.

- Ta prijetnja hidroelektrane, koja kao Damoklov mač visi iznad Kosinja već desetljećima, zaustavila je ne samo razvoj Kosinja nego i njegov opstanak na onaj način kako je Kosinj živio prije 30, 40, 50 godina, rekao je Milan Bošnjak, predsjednik Znanstveno-kulturnog društva Kosinj.

- Najveća stvar koja je učinila da se Kosinj ne razvije je projekt hidroelektrane, zbog kojega se u Kosinju ništa nije smjelo raditi, kazao je Bošnjak i istaknuo da je na tom području mnogo kulturne baštine, ali i prirodne baštine.

Velečasni Petar Jurčević, župnik u Kosinju, kazao je kako je projekt hidroelektrane nažalost proglašen državnim strateškim interesom.

- Nesaglediva bi to šteta bila potapanjem Gornjeg Kosinja i Mlakve. Po tim planovima, jedino bi toranj vrh i križ bili izvan vode, dodao je.

Malobrojna, gotovo zaboravljena zajednica, nastoji skrenuti pozornost na bogatu povijest i važnost Kosinjske doline. Na tom područu je veliki dio hrvatske kulture i baštine.

-  Glagoljica je ondje bila jako prisutna. Tu je i 40-ak neistraženih arheoloških lokaliteta, a više od 20 moglo bi ih biti potopljeno, rekao je povjesničar Ivan Mance.

- Zadatak je osvijestiti javnost na taj problem i natjerati investitora da obavi potrebna istraživanja. Kroz moje doktorsko istraživanje utvrđeno je i potvrđeno da je gospodin Ambroz Kacitić bio naš prvi hrvatski tiskar, dodao je.

- On je otisnuo našu prvu hrvatsku glagoljsku tiskanu knjigu "Misal po zakonu Rimskog dvora", što smo izvan svake sumnje utvrdili u nedavnom istraživanju. Rođen je na ovom prostoru, bio je pripadnik pavlina i zato smo mu postavili spomenik. Radio je u kosinjskoj tiskari, a ta tiskara nalazila se u Kosinjskoj dolini u Gornjem Kosinju na lokaciji grada Kosinja danas, prostor Kosinjskog Bakovca, istaknuo je Mance.

Ambroz Kacitić, kaže, rođen je u srednjovjekovnom selu Dubovik. To je danas zaselak Vukelići u Donjem Kosinju. To je jedan od najistaknutijih ličnosti našeg srednjovjekovlja, rekao je Mance.

Izrada biste i spomen ploče povjerena je akademskom kiparu Slavenu Miličeviću koji za lik Ambrozija nije imao povijesni predložak.

Biskup gospićko-senjski mons. Marko Medo i biskupija bili su pokrovitelj projekta, a biskup je i otvorio bistu prvom hrvatskom tiskaru. Kaže da je 22. veljače 1483 g. prema relevantnim povjesničarima u Kosinju otisnut prvi hrvatski tiskani misal glagoljicom o rimskom obredu, poznati kao prvotisak.

Bošnjak smatra da to prelazi granice kosinjske mikro regije i da je izuzetno važno i za Liku, a da ima i nacionalno značenje - jer nemamo 10 prvih tiskara, imamo jednoga i taj čoviek je doista rođen u Kosinju.

Bista i tiskara samo su crtice koje strše iznad površine bogate prošlosti nedovoljno istražene naše tisućljetne povijesti. Povjesničar Mance pritom spominje i drvo jelu, koju ondje zovu "Jela car".

- To je jedno od najstarijih drva i jela preživjelih u Europi. Trenutni njezin promjer je oko 5,9 m, a visine je 43 m. Bila je navodno preko 50 metara, ali grom je odlomio taj gornji dio. Ovo je jedno od najvećih jela u Europi definitivno. Prema našim saznanjima preživjela je možda i 1000 godina, dodao je.

Nadamo se da vrijednu kulturno povijesnu baštinu koju čuvaju ove ravnice neće na idućih 1000 godina prekriti duboko mračno jezero zaborava.