Što čitati? - kako umjetnost oblikuje stvarnost ili o odrastanju 1980-ih

20.10.2026.

13:35

Autor: Jagna Pogačnik/V.M./Dobro jutro, Hrvatska/HRT

Što čitati? - kako umjetnost oblikuje stvarnost i pop kultura 1980-ih

Književna kritičarka Jagna Pogačnik ovaj tjedan preporučuje dva nova naslova: "Dius" flamanskog književnika Stefana Hertmansa te "Fi" domaće novinarke i književnice Tanje Tolić.

Stefan Hertmans: "Dius"

Stefan Hertmans: "Dius"

Foto: Dobro jutro, Hrvatska / HRT

Stefan Hertmans: "Dius", Fraktura, prev. Romana Perečinec


Flamanski književnik Stefan Hertmans za roman "Slikar i rat" bio je nominiran za Bookerovu nagradu, a početkom rujna gostovao u Zagrebu na Festivalu svjetske književnosti.


U središtu romana "Dius" je odnos profesora povijesti umjetnosti Antona i mladog umjetnika Diusa. Teme koje otvara su na koji način umjetnost oblikuje stvarnost, kako nas neki ljudi trajno mijenjaju i kako je teško razumjeti tuđi život...


Prijateljstvo Antona i Diusa je zasnovano na zajedničkim interesima i fascinaciji različitim pogledima na svijet; Anton radi na doktoratu, Dius slika, to je njihov izdvojeni svijet izvan svakodnevnih obaveza.


Anton počinje zanemarivati svoju partnericu, a potraga za umjetničkom slobodom ne oslobađa ga obavezama prema drugima. Dius ulazi u brak i seli u Italiju; susrest će se nakon puno godina, a Anton nastavlja živjeti tako da je taj odnos mjerilo prema kojem procjenjuje svoja iskustva.


Njihovi su životi krenuli drugim smjerovima, mladalački svijet zajedničkog stvaranja više ne postoji. Dius kojeg susreće kasnije nije više isti - sada je otac djevojčice sa Down sindromom, obilježen fizičkim posljedicama nesreće, bolestan...


Dva su principa: Anton je sklon analizi, intelektualizmu, Dius je čovjek stvaralačkog nagona i spontanosti; za Antona je umjetnost područje koje se može istražiti, povijesno smjestiti i teorijski objasniti, kod Diusa sve je stvar intuicije i neposrednog iskustva. Anton razumije svijet riječima i teorijama, Dius neposrednim stvaranjem.


U romanu je prisutno mnogo umjetničkih referenci, te fascinacije starim majstorima. 


Dius ima talent, karizmu, tajanstvenost... Osjeća se napetost između talenta i ljudske krhkosti jer talent ne štiti od gubitka; njegov je utjecaj prisutan u Antunovu mišljenju i načinu kako razumije život i nakon što njihova druženja više nisu intenzivna.


Filozofske i umjetničke ideje spojene su s napetom i tragičnom pričom. Dius nije idealizirani umjetnik; njegova sudbina pokazuje kako kreativnost ne mora značiti sreću, stabilnost i moralnu nadmoć.


Ideja je romana potraga za odgovorom na pitanje kako umjetnost može dati oblik čovjekovom iskustvu, pa i iskustvu patnje, ali je ne može poništiti.

“Raskošnim jezikom, filozofskom dubinom i senzualnim opisima prirode i umjetnosti Hertmans u ovom romanu ispisuje profinjenu i duboko dirljivu priču o prijateljstvu, stvaralaštvu, prolaznosti i traganju za ljepotom u svijetu koji je sve manje prepoznaje. Istodobno umjetnički roman, intimna ispovijest i meditacija o smislu života, Dius postavlja pitanje što čovjeka doista oblikuje – talent, ljubav ili susret s osobom koja nas vidi bolje nego što vidimo sami sebe.”

iz bilješke izdavača

Tanja Tolić: "Fi"

Tanja Tolić: "Fi"

Foto: Dobro jutro, Hrvatska / HRT

Tanja Tolić: "Fi", Hena com


"Fi" je drugi roman novinarke i književnice Tanja Tolić. Zbiva se 1980-ih, ali ne na način da donosi nostalgiju i pop-kulturalne reference. U središtu je, naime, odrastanje neimenovane djevojčice, od vrtićke dobi do četrnaeste godine.

Djevojčica je razapeta između dužnosti u obitelji koje se povećavaju rođenjem brata, bolesnog dječaka koji treba mnogo brige i pažnje, a ona samo želi živjeti svoj život i imati pažnju roditelja.

Obitelj materijalno napreduje, sele u novi stan u novom zagrebačkom naselju, ali odnosi u obitelji postaju sve složeniji, neke se stvari prešućuju i kriju...

Majka naglašeno izražava emocije, a otac je škrt u osjećajima i bježi u alkohol. Djevojčica dobiva obaveze koje nadilaze njezinu dob, doživljava emotivne krize, prije svega u odnosu prema majci. Od nje se traži da potisne emocije i potrebe, da postane nevidljiva, što izaziva osjećaj usamljenosti i zanemarenosti. Dolazi do promjene odnosa prema ocu.

Roman je pisan iz perspektive djevojčice koja upoznaje složenost svijeta odraslih. Važan je motiv knjižnice, jer pritisak djevojčica smanjuje čitanjem.

Priča je to o djetinjstvu koje nije uvijek bezbrižno, o razumijevanju i sigurnosti koje se ne dobivaju uvijek u obitelji.

Promatra djetinjstva kao složeno razdoblje, kroz utjecaj bolesti na odnose u obitelji.

“Ovaj roman će vas istresti iz gaća: djeca su okrutna, lažu, mrze, varaju, čine ono što moraju kad ih tjeraju da se uklope i budu uspješna. Kad im nije dano jedino što im treba: suosjećanje, razumijevanje, oprost i prostor da budu to što jesu, djetinjstvo postaje doba užasa. Odbacimo li iluziju da su roditelji savršeni, ostajemo li sami na svijetu? I što? Zamislite! Ne, nećemo proživjeti neko drukčije, mitsko djetinjstvo, nego se suočiti s onim što smo dobili, platiti račun i krenuti dalje.”

Jadranka Pintarić

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!