Što čitati? - o želji za djetetom ili o patrijarhalnoj sredini

Književna kritičarka Jagna Pogačnik ovaj tjedan preporučuje dva nova naslova: "Očekivanja" Anje Mugerli i "Ovdje počinje šuma" Monike Herceg.

Anja Mugerli: "Očekivanja", Naklada Ljevak, prevela Anita Peti - Stanić

Roman slovenske spisateljice Anje Mugerli druga je njezina prevedena knjiga nakon zbirke priča "Pčelinja obitelj". Dobitnica je knjižene nagrade EU-a te najvažnije slovenske književne nagrade "Kresnik".

"Očekivanja" je intiman i društveni roman o želji za djetetom i medicinski potpomognutoj oplodnji. Glavna junakinja je Jana, žena je u tridesetim godinama, koja živi s partnerom Primožem. Radi kao novinarka, ima stabilan posao i vezu i sljedeći korak vidi u rođenju djeteta.

Nakon neuspješnih pokušaja da postanu roditelji, odlučuju se za postupak medicinski potpomognute oplodnje. Jana prolazi brojne preglede, terapije i medicinske postupke. Svaki novi pokušaj donosi nadu i izaziva strah od razočarenja. Jana počinje sumnjati u sebe, u svoje tijelo, u odnos s Primožem i vlastiti identitet...

Sadašnjost se u romanu prepliće sa sjećanjima iz djetinjstva i odnosom prema baki. Prisutan je i odnos s dvije prijateljice: Tinom koja je majka i Katjom koja ne želi djecu.

Janina borba da postane majka je u središtu romana, ali je prikazana kao psihološko, emocionalno, partnersko i društveno iskustvo.

Naslov "Očekivanja" je višeznačan: Jana i Primož očekuju dijete, njihove obitelji očekuju da će imati dijete, očekuje se uspjeh liječenja i očekuje se red u životu.

Ti su očekivanja društva: je li majčinstvo dio ženskog identiteta i što kad se to ne može ostvariti?

Važan je motiv tijela koje postaje medicinski objekt; tijelo Jana osjeća kroz bol, strah, nadu, sram i osjećaj gubitka kontrole.

Paralelno pratimo odnos Jane i Primoža - od početne povezanosti, do sve više sumnji i razočarenja - jer posljedice osjećaju oba partnera.

Autorica pripovijeda iz Janine perspektive, i to je vrlo realističan prikaz, no i vrlo intiman, baziran na sjećanjima, osjećajima, razmišljanjima, frustracijama, unutarnjim dvojbama... Osjeća se kontrast hladnog i objektivnog medicinskog i osobnog Janinog doživljaja.

Pojavljuje se i motiv umjetnosti kao mogućnosti da Jana doživi sebe kao osobu i motiv prirode kao mjesta odmaka.

Šire gledano, to je roman o ulozi žene u 21. stoljeću - precizan psihološki prikaz osobe koja prolazi taj proces i osjećaje krivnje...

Monika Herceg: "Ovdje počinje šuma", Fraktura

"Ovdje počinje šuma" prvi je roman nagrađivane pjesnikinje Monike herceg, autorice "Početnih koordinata", "Lovostaja"...

Poetski je to roman čiji je jezik blizak poeziji, pun metaforičnosti. Fragmenti o obitelji u ruralnoj sredini uobličavaju se u priču o djetinjstvu obilježenom siromaštvom i patrijarhatom.

Likovi su imenovani ulogama:  dijete, majka, otac, brat, baba, đed...

Izmjenjuje se pripovijedanje u 3. licu i 1. licu, iz perspektive djevojčice koja povremeno dobiva pravo na svoj glas. Ona odrasta uz oca i djeda alkoholičare, siromaštvo i obiteljsko nasilje. Majka je ona koja trpi, a baba je na granici nadrealnog.

Radnja se zbiva prije, za vrijeme i nakon Domovinskog rata, uz snažan utjecaj očevog PTSP-a.

Obitelj živi na rubu egzistencije, u istoj prostoriji kao životinje, na rubu gladi...

Rečenice su kratke i jednostavne, a baba podučava mudrostima i pretvara ih u priču.

Naglasak romana je na atmosferi, uz prisutnost motiva traume rata i transgeneracijske traume.

Dominira ruralni patrijarhat: baba kao simbol ženskog postojanja u takvom društvu, muškarci destruktivni, skloni alkoholu i agresiji.

Dijete zato bježi u svoj unutarnji svijet, a svi su žrtve klasne pozicije. Strah je metoda odgoja i nema prostora za druge emocije u grubosti siromaštva i obiteljskih odnosa.