Bamija, okra, damini prsti – ljekovita biljka koja je osvojila Slavoniju

Bamija, okra ili damini prsti - ovi plodovi od davnina su poznati po svojoj ljekovitosti. Bamiju su u susjednu nam Bosnu i Hercegovinu donijeli Turci i ondje se zadržala u tradicionalnoj prehrani. Tako ju je proizvodila i obitelj Perija u Banjoj Luci. A danas Ivica Perija bamiju proizvodi u Hrvatskoj sa svojom suprugom Željkom u Uljaniku nadomak Garešnice. 

Zapadnoslavonsko podneblje izvrsno za uzgoj

- Mi smo u početku imali 21 sortu, sad smo na 16, jer smo shvatili da je ovih pet slično. Iz cijelog svijeta sjemena ima, naravno, najveći proizvođač sjemena je Indija. Taj tropski dio ima jako puno bamije, tako da ima iz Južne Amerike, Tajlanda, Filipina, sa svih strana ima bamije, istaknuo je Ivica Perija, Uljanik.

I zapadnoslavonsko podneblje pokazalo se izvrsnim za uzgoj. Ekološka proizvodnja ove ljekovite, jednogodišnje biljke iz porodice sljezova prilično je zahtjevna.

- Sijemo krajem travnja, držimo je mjesec dana u plasteniku i onda početkom lipnja prenosi se u polje, naravno sve ručno, okopavanje, prehrana, navodnjavanje kap na kap, jer je tropska biljka, zahtijeva jako puno vlage i je naporno, ali sve se može napraviti kad su vrijedne ruke, poručio je Perija.

A beračice sve starije od 50 godina, jer mladu je snagu teško dobiti. Berba traje od sredine srpnja sve do jeseni, odnosno do prvog mraza. Kada su velike vrućine, posao počinje već u pet, šest sati ujutro.

- Moramo je redovno brati, da ne prestari, da bude kako treba za rezanje, sušenje, obradu dalje - kozmetiku, čajeve. Godina je dosta dobra, malo je sad pepelnica uhvatila list, ali budemo mi to riješili, rekla je Stoja Nikolić, Stupovača. 

Brojne dobrobiti

Na godinu proizvedu između dvije i tri tone bamije. Sve ide u preradu, samo viškove svježe prodaju na tržištu. Prepuna ljekovitih sastojaka, bamija sadržava sluz idealnu za zaštitu i liječenje želuca i probavnog trakta.

Brojne su njezine dobrobiti.

- Ima jako puno netopivih biljnih vlakana, koji pomažu u obnovi crijevne flore, isto tako ima i topiva vlakna koja na sebe vezuju kolesterol, dokazano je da je dobra za dijabetes, sjeme bamije sadrži mioksinol, sve dobro za kožu, aniage učinak ima za proizvodnju kozmetike, istaknuo je Perija.

Na imanju u Uljaniku potpuno je zaokružen proizvodni proces.

- Odmah je režemo čim je uberemo, suši se dan, dva, tri, dosušujemo. Na 80 stupnjeva sterilizacija. Poslije toga ide u vreće, u zamrzivač na 48 sati. I onda ponovno kad se čaj pakira u vrećice, onda te vrećice idu u sušaru na plus 80 na dva sata radi sterilizacije, objasnio je Perija. 

Bamija u kremama, serumima, šamponima, sapunima...

Kako bi bamiju mogli prerađivati, uz OPG, Ivica i Željka imaju registriran i obrt. Prije osam godina u dvorištu su izgradili laboratorij za preradu bamije u kozmetiku - kreme, serume, šampone, sapun.

- Najbitnije što je prirodna kozmetika, neagresivna, nema parabena. Našu kozmetiku možete pojesti, jako je bitno što unosimo putem kože, koža je najveći ljudski organ, tako da treba voditi računa i čime se mažemo. Nije samo dovoljno da unosimo putem prehrane, moramo voditi računa i za tijelo, kožu, naglasila je Željka Rospacher, Uljanik.

Godinama su stjecali znanja o ekološkoj proizvodnji i preradi i, kažu, stalno uče. Mukotrpan je bio i put do dobivanja svih potrebnih certifikata.

- Put je bio nimalo zahvalan, ali izborili smo se. Što se tiče certifikata, rađeni su u Ljubljani na institutu. U bazi su europskih podataka, dodala je Rospacher.

Svojedobno su prodavali na sajmovima, no više ih ne obilaze.

Dio proizvoda su izvozili, ali u posljednje vrijeme fokusirali su se na hrvatsko tržište - većinom na biljne ljekarne.

Rade male serije po narudžbi i zadovoljni su jer imaju stalne kupce koji znaju cijeniti njihove organske proizvode.