Branko već 15 godina svoj život veže uz spužve

Spužvarstvo je tradicija otoka Krapnja stara više od 300 godina. I danas živi, no rijetki su oni koji se bave ovim zanimanjem. Život na moru nepredvidljiv je, a klimatske promjene utjecale su i na broj spužava na području Jadrana, pa se mnogi zalažu za ograničen izlov i obnovu staništa. HRT-ova šibenska ekipa zaronila je s jednim vladarem podmorja.

Mirno more zove u dubine. Ostavljamo Krapanj u daljini i krećemo u lov na spužve. Lokacija zarona odabrana iskustvom, a moderna ronilačka oprema olakšava odlazak u podmorje. 

- Tu je prije bilo dosta spužvi pa idemo pogledati ima li što, kaže spužvar Branko Gović.

Na dubini od šest metara traga za spužvom. Čupaju se samo one veće i kvalitetnije.  

- Stanje pod morem nije loše, ali moglo bi biti i bolje. Uhvatio sam oko pola kilograma, kaže Branko.

Istraživanje podmorja i ronjenje razlozi su zbog kojih kreće u dubine. I tako već 15 godina svoj život veže uz spužve.

- A i nije tako lak posao. Budem u moru po pet-šest sati svaki dan pa možete zaključiti sami da nije baš lagano, kaže.

U prošlosti unosan posao, danas postaje sve zahtjevniji. 

- Devet-deset brodova se bavimo mi tu domaći, prije pet-šest godina bilo je i par ekipa više. Lagano ekipe odustaju zbog sve manje i manje spužvi u moru, kaže Branko.

Na jugu Dalmacije spužve gotovo i nema pa ih azimut vodi na sjever.

U lovu provedu i do mjesec dana. Brankova desna ruka je Stipe Tudić. Jedan je od rijetkih mladića koji je odabrao "put spužve".

- Zato što smo tu iz mista i bila bi šteta da se to ne održi do kraja ako je već ta spuga tu kod nas, kaže nam Stipe.

- Moj dida je bio pa bih i ja to nastavio, dodaje.

Održavaju oni tradiciju dugu čak tristo godina. A baš kao nekad, sirovinu uglavnom izvoze. Kilogram neobrađene spužve penje se i do 100 eura.

- Većinom spužve prodajemo vani - Grčka, Italija, ali nešto prodajemo u Hrvatskoj, kaže Branko. 

Pitamo ga može li se živjeti od spužvarstva.

- A može. Ja živim, znači, ako mogu ja, mogu i drugi, odgovara.

Živi uz spužve i vlasnica galerije Divna Gašperov Jurić - već duga tri desetljeća. S pokojnim mužem obrađivala je spužve, a sad im u galeriji daje umjetničku vrijednost.

- Kad ljudima ispričamo što je spužva, čemu služi i koliko je zapravo teško tu spužvu dobiti, koliko ju je teško dovesti ovdje u galeriju, ljudi se oduševe, kaže.

 

Od kozmetike, industrije pa do jedinstvenih suvenira. Primjena krapanjske spužve je velika, a kvaliteta vrhunska i prepoznatljiva. 

- Spužva-Krapanj. Krapanj-Spužva. Jednostavno, to je vezano samo za ovo mjesto. I to je ta tradicija, i to je to što nema nigdje, kaže Divna.

Ta tradicija otoku daje dodatnu turističku vrijednost.

- Imamo muzeje, galerije koje mogu posjetiti, imamo Muzej ronilaštva u Hotelu na otoku, kaže Antonija Grubišić, direktorica TZ-a Krapanj-Brodarica.

- Želimo zadržati neku kvalitetu i pružiti turistima ono što traže na otoku, a to je ta tradicija, mir, ističe.

A želja je domaćih veća zaštita spužve i spužvarstva, kako bi i nove generacije nastavile putem svojih predaka.