Pojava čagljeva na Cresu ugrozila lokalno stočarstvo i bjeloglavog supa

Creski ovčari zovu na uzbunu. U studenom prošle godine u lovištu Batajna-Hraste lovci su odstrijelili čaglja, a prvi napad na ovce dogodio se prije dvadesetak dana. Tako su potvrđene glasine da se nakon Krka taj grabežljivac pojavio i na Cresu. Napad na ovce - a uskoro će sezona janjenja - uzbuna je za lokalnu zajednicu i ekosustav našeg najvećeg otoka.

Na Cresu traje mobilizacija lovaca i ovčara. Ubrzano se pripremaju za rat protiv čaglja koji je uzeo prve žrtve.

- Prije desetak dana ušao je u štalu i zaklao mi dvije ovce, ispričao je Aldo Velčić, ovčar sa Cresa.

- Sada me strah, ne znam što ću zateći, teško je bilo i skupiti ovce, dodao je.

Prije dvadesetak godina na Cresu su se pojavile divlje svinje, s njima su se lovci naučili nositi, no ne uspijevaju ih iskorijeniti. Morat će se ubrzo pripremiti za novog neprijatelja, čiju brojnost ne znaju.

- Sigurno ih ima više, dvije do tri grupice, ne može se procijeniti koliko bi ih moglo biti i koliku su štetu počinili, rekao je Danijel Kučica, predsjednik Udruge ‘Peamenka’ na Cresu.

- Prije Nove godine je odstrijeljen jedan, a jedan je ranjen. Jedan je dan na ispitivanje gena, pa kad završe znat ćemo preciznije kako je došao, je li preplivao ili je dovežen, objasnio je lovnik Mladen Tomić iz Lovačkog društva ‘Orebica’ na Cresu.

Teorija je nekoliko i vode prema različitim interesnim skupinama, no to je za neku drugu priču. Činjenica je da su Creski ovčari u strahu.

- Jako, jer sa svinjama možeš izaći na kraj, a sa čagljem je prema iskustvima lovaca s Krka - teško, kaže Mauro Hrelja, ovčar i lovac, PZ Cres.

Krčki lovci koji već godinama vode borbu s čagljevima sada su vrijedan izvor informacija creskim kolegama. Treba djelovati iznimno brzo, jer čagalj se brzo razmnožava.

Na Cresu je oko 150 registriranih lovaca , no aktivnih je 20-ak.

Slijedi borba za očuvanje ekstenzivnog načina uzgoja nadaleko poznate creske ovce kojoj specifičnost upravo daje slobodno kretanje po prekranim pašnjacima.

- Kvalitetu mesa daje prirodna ispaša jer je Cres poznat po 1300 biljnih vrsta od toga 300 ljekovitih. Ako naše ovce zatvorimo u štale izgubili smo kvalitetu, upozorio je Mateo Ferarić, upravitelj poljoprivredne zadruge Cres.

- Pojavom čaglja naš način ekstenzivnog stočarstva je ugrožen. Nama je cilj izlučiti tu divljač. Tu nema lovostaja, jer ta divljač se tu ne nalazi po prirodi, nego stvara invaziju, a stočarstvo je dio identiteta - od janjetine do vune, poručio je gradonačelnik Cresa Marin Gregorović.

Najavljena je zato sva potrebna pomoć lovcima za borbu protiv invazivnog grabežljivca. Svi su na Cresu svjesni da su posredno ugroženi i bjeloglavi supovi koji se hrane ovčjim lešinama - kojih neće biti dovoljno budu li se ovce zbog čagalja morale zatvarati u štale. 

Na odlučnu akciju poziva zato i udruga Biom koja sudjeluje u očuvanju populacije Bjeloglavih supova na Kvarneru.

- Pojava čaglja na Cresu je tragedija. Sve što je bilo na Krku, pad uzgoja ovaca na otvorenom koji su hrana za supove. Nužna je akcija, moramo se odlučiti želimo li podržavati ovčarstvo na otoku Cresu ili idemo u nekom drugom smjeru, ističe Dubravko Dender, udruga Biom, voditelj projekta LIFE SUPport.

Borba s lukavim grabežljivcem neće biti lagana, no svi su svjesni da je važno djelovati što hitnije.