Na buri i valovima do gnijezda: Kako se prati populacija supova?

Da bi se dobile precizne informacije o populaciji supova, važno je obići sve lokacije na kojima se očekuje da će se gnijezditi. Marko i Elvis iz Javne ustanove Priroda točno znaju sva mjesta na svim kvarnerskim otocima gdje se može vidjeti supove, pa tako i njihova gnijezda. 

Obilaze ih dva puta godišnje.

- Monitoring je jako zanimljiv. Sastoji se od pregledavanja litica. Zanimljivo je jer se radi s mora. Za neke druge vrste, i u nekim drugim zemljama koje imaju supove to se radi s kopna, a kod nas s mora, govori Marko Modrić, ravnatelj Javne ustanove Priroda.

Utrenirane oči lako pronalaze ptice

Utrenirane oči Marka i Elvisa lako pronalaze ptice koje se stapaju s bojom stijena. 

Običnom promatraču treba neko vrijeme da se oči naviknu na pretraživanje.

A kako supovi biraju gdje će postaviti gnijezdo?

- Važna je izolacija, sigurnost. To bi trebalo biti mjesto koje nije dostupno kozama i ovcama ili nekoj drugoj vrsti koja bi uznemirila proces dok mladi sup nije spreman za poletjeti, pojašnjava Elvis Vuleta, Javna ustanova Priroda.

Od velike su pomoći i kamere

Od velike su pomoći i kamere postavljene uz neka od gnijezda.

Njima je zabilježeno i prvo ovogodišnje jaje.

- Supovi polažu jedno jaje u gnijezdo i zato je važno da jaje preživi, da se mladi opernate. Inkubacija traje 50-55 dana, kad se oba roditelja mijenjaju u gnijezdu i nakon toga se mladi izliježu i ostaju u gnijezdu tri mjeseca, do prvog leta. Taj proces dugo traje, kaže Vuleta.

Prošle godine zabilježeno je 156 parova bjeloglavih supova na cijelome Kvarneru. Zabilježeno je i 125 novo izlegnutih supova.

Praćenjem populacije stručnjaci su ustanovili da je preživljavanje ptića od izlijeganja jaja do polijetanja - oko 80 posto.

Impozantne litice otoka Plavnika dom su supovima od davnina. Oduvijek je tu za njih bilo hrane, jer Plavnik je raj za krčke i creske ovčare, a gdje ima ovaca ima i njihovih lešina.

Supovi su opstali na Kvarneru zahvaljujući ovčarstvu

- Supovi su opstali na Kvarneru zahvaljujući ekstenzivnom ovčarstvu. Hrane se strvinama, efikasno otklanjaju strvine. Besplatna uloga eko sustava. Zato ih je važno očuvati u ekosustavu, ističe Modrić.

Kako se broj ovčara i ovaca na Kvarneru kontinuirano smanjuje, sve je manje lešina i hrane za supove, pa im udruge pomažu hranilištima.

Cilj je ne remetiti hranidbeni lanac, no bez pomoći udruga i održavanja hranilišta, broj supova umjesto da raste, gotovo sigurno bi padao.

- Slika je idilična. Pticama ništa ne fali. Tu su dugi niz godina aktivna gnijezda. Populacija raste i imamo slatke brige s rastom populacije, govori Vuleta.

Zimsku idilu, kada nema nautičara i ostalih turista na Plavniku, upotpunjuju između ostalih ptičjih vrsta sivi sokol i suri orao, tu su i koze.

Prognoza u vrijeme posjeta Plavniku, bila je jaka bura, pa je u pomoć pri monitoringu spremno priskočila ekipa Sea Helpa, koja osim komercijalne pomoći na moru, često sudjeluje i u nekomercijalnom pružanju pomoći na moru.

Monitoring na Plavniku zahvaljujući njima bio je uspješan, a Marka i Elvisa sljedećih dana očekuju sjeverni i južni dio Cresa, Krk, Prvić i Brseč.