U hrvatskome dijelu Jadrana obitava dvadesetak vrsta ježinaca, no najčešće su tri vrste. S njima se susreću kupaći i rekreativni ronioci.
Populacija se prati
- Vidimo pjegavog ježinca, druga dva su crni i dubinski i ježinac hridinski. On je sporna vrsta, jer se najviše izlovljava, rekao je kustos za beskralješnjake Prirodoslovni muzej Rijeka
Marin Kirinčić.
Stručnjaci koji prate populaciju ježinaca, u posljednje vrijeme dobivaju dojave ronioca o prorjeđivanju i nestanku ježeva na nekim lokacijama, jedna je od njih je Oštro u Kraljevici.
- Da bi se moglo zaključiti treba napraviti monitoring područja na kojem se lovilo da bi se vidjelo je li se populacija vratila. To bi bilo održivo izlovljavanje ježinaca, dodao je.
Vrhunski specijalit; kilogram i do 100 eura
Ježinci su u mnogim zemljama vrhunski specijalitet. Kilogramu se na nekim tržištima cijena penje i do 100 eura. Popularnost im raste i među hrvatskim chefovima.
Teško je kontrolirati izlov, no sustav postoji.
- Ja sam radio u pomorskoj policiji. Na nama je bilo da evidentiramo osobu, koju zatečemo u prekršaju i predamo nadležnim tijelima. Kazne određuje sud, istaknuo je ronioc
Velimir Vrzić.
Tzv. crni izlov jedan je problem, no na drugi problem upozorava Profesor Petar Kružić s Biološkog odsjeka zagrebačkog Prirodoslovno matematičkog fakulteta.
Tvrdi da su kvote za izlov koje dobivaju koncesionari, prevelike.
- Ugroženi su jer je ministarstvo dalo previsoke kvote. Prijedlog je bio 60 kilograma, a ministarstvo je dalo 300 kilograma. To je 6000 jedinki dnevno po koncesiji. To je problem, jer se izvadi cijela populacija, naši kolege ronioci javljaju da na nekim mjestima nema ježeva, poručio je prof. dr. sc.
Petar Kružić, Prirodoslovno matematički fakultet - Biološki odsjek, Zagreb.
Nema kontrole
Osim toga problem je i da nema kontrole ulovljenog, odnosno prikupljenog.
- Brod dođe, iskrca u kombi i to ide u prodaju. Nemamo konkretne podatke, imamo pravilnike , ali ne i kontrole, dodao je.
Slična je situacija i s trpovima i koraljima, no to je neka druga priča. Ježinci su važni u jadranskom ekosustavu, jer kontroliraju neotrovne alge, a služe i kao hrana npr. divljim oradama.
Prije dvadesetak godina bilo ih je puno više, prelova je bilo puno manje nego danas i stigli su se kvalitetnije obnavljati i zato upozorenja stručnjaka treba shvatiti ozbiljno.
- Ako ostanu ove kvote i da nema adekvatne kontrole, ostat ćemo bez ježinaca, a to je dosta veliki problem, zaključio je Kružić.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!