Otok Cres njeguje višestoljetnu tradiciju ovčarstva. Prije nego li su se zasadile masline i vinova loza slobodno je paslo oko 70 tisuća jedinki. Danas, zbog pada broja stanovništva i nedostatka radne snage, na otoku je oko 12 tisuća ovaca. No, creska pramenka nije izgubila na svojoj kvaliteti.
Osim broja, za cresku pramenku tijekom godina nije se mnogo toga primijenilo. Ona i dalje slobodno pase. Škrta otočna zemlja nudi čak 1.300 vrsta različitog bilja.
Cres njeguje tradiciju ovčarstva
- Više od Velike Britanije ima ljekovitih i biljnih vrsta, one to jedu i to daje jednu specifičnost mesu, kaže Mateo Ferarić, Poljoprivredna zadruga Cres.
Dohranjuje ju se u iznimnim slučajevima velikih suša ili zime, ekološkom djetelinom iz Istre.
- Mi imamo certifikat ekološke proizvodnje. O ukusima se ne raspravlja, no samo pravi znalci što je creska janjetina jer, nažalost, ima svega, kaže Ferarić.
Zbog upitne kvalitete proizvoda na tržištu, ali i s ciljem očuvanja stoljetne tradicije ovčarstva, Bruno Žic započeo je proizvodnju tradicionalnog creskog sira.
Njegova sirana u selu Loznati jedina je na otoku.
- Mi se u ovom trenutku bavimo dvjema vrstama, kozji odležani i svježi, a ovčje nažalost ne stignemo odležati, to sve ode, već godinu dana unaprijed, govori Bruno Žic, proizvođač creskog sira.
Sirana je, uz pomoć državnih i europskih poticaja, s radom započela prošle godine.
Dnevno bi mogla preraditi do tisuću litara mlijeka, no sirovine, visokokvalitetnog mlijeka creske ovce, za sada nema dovoljno.
- Pozivam sve ljude koji se žele priključiti musti ovce, mogu nam slobodno donijeti sirovinu, mi ćemo drage volje to preraditi, neka tog sira bude što više, kaže Žic.
Proizvodima poput sira, janjetine i maslinova ulja Cresani se jako ponose, jer znaju koliko teškog rada stoji iza tih bogatstava okusa.
- To su lokalni suveniri koje turisti uzimaju sa sobom kako bi okuse Cresa ponijeli doma i predstavili svojoj obitelji i prijateljima, ističe Željka Stašić, direktorica TZ-a grada Cresa.
Od ovce se nastoji čim više iskoristiti i vuna.
Creske vunarice već dugi niz godina izrađuju zanimljive suvenire. Kako vuna obiluje dušikom, ona se u Lici prerađuje u kompost koji se vraća creskoj zemlji i ovci.