Konavoska svadbena zdravica zaštićeno nematerijalno dobro

Jedan od najpoznatijih običaja juga Hrvatske, konavoska svadbena zdravica, i službeno je zaštićena kao nematerijalno dobro Republike Hrvatske. Radi se o dužem govoru koji se izvodi prigodno na konavoskim svadbama, kao izraz želje za dobrim zdravljem i blagostanjem. Zanimljivo je da se taj običaj uspio gotovo nepromijenjen sačuvati stoljećima.

Iako je konavosku zdravicu počeo učiti tek u svojim četrdesetim godinama i to za bratovo vjenčanje, Ilija Kesovija je ubrzo postao jedan od najpopularnijih zdravičara u Konavlima!

- Ja nijesam ništa nadopunjavao, ono što sam naučio iz teksta prvi put, to govorim i danas - kaže Ilija.

A zdravica je konačno dobila i priznanje koje zaslužuje: Ministarstvo kulture konavosku zdravicu je potvrdilo kao nematerijalno kulturno dobro. Uz konavoski vez zdravica je drugo zaštićeno nematerijalno dobro iz Konavala. S tobom razlikom što je zdravica kroz sva ova stoljeća sačuvala svoju izvornost i svoju funkciju. Konavoska zdravica očuvala se kroz stoljeća, gotovo nepromijenjena - jedine su razlike u tome iz kojeg sela zdravičar dolazi.

- Ja znam govor, kad čovjek dođe govoriti iz Dubravke, iz Konavoske Dube, iz Pridvorja, Čilipa; ima razlike u govoru. Možete ga poznati po govoru, ne mora se predstaviti imenom. Tako je isto u zdravici - male nijanse su tu - objašnjava Ilija Kesovija.

Proteklih 15-ak godina konavoska zdravica doživjela je pravu renesansu, svadba i zabava na dubrovačkom području nezamisliva je bez dobrih riječi zdravičara. A to daje nadu da će ovaj običaj još dugo živjeti.