Od ljubavi do posla: Konjogojstvo raste, no zarada je pod pritiskom

Ako je hrvatska poljoprivreda u nečemu posljednjih desetljeća napravila snažan iskorak, onda je to bez sumnje konjogojstvo.

Od nekad posrnulog sektora, u samo tridesetak godina razvila se stabilna i rastuća grana – broj konja iz godine u godinu neprekidno raste, a u posljednjem desetljeću povećan je čak za 370 posto. 

Najzastupljeniji su hrvatski hladnokrvnjaci koji čine dvije trećine ukupnog uzgoja. 

Upravo u srcu tog uzgoja, u Popovači, tri dana ocjenjivali su se pastusi iz cijele Hrvatske, potvrđujući kvalitetu i predan rad konjogojaca. Ipak, puno je i novih izazova.

Od hobista s konjem ili dva, do strastvenih uzgajivača pa i profesionalaca s velikim stadima koji žive od konjogojstva.

Ocjenjivanje u Popovači

Okupili su se u Popovači ne bi li dobili ocjenu za svoje pastuhe.

- Tko to voli, ide jedno s drugim. Muka je to dosta velika, puno to moraš voljeti da bi bilo isplativo, ali kako je bilo prije - sad je dobro sve skupa. Broj krava je višestruko pao, ali broj konja se drži. Meni osobno je drago da su konji prevladali, priznaje Vedran Pereković, Velika Gorica.

Prije ocjenjivanja – mjerenje, vaganje, a onda pregled članova komisije koji će dati konačnu ocjenu, ovisno o eksterijeru, genetici, držanju ili kasu.

- Velik je interes mladih, relativno je dobar poticaj u konjogojstvu za ovu izvornu pasminu. Po grlu, za hrvatskog hladnokrvnjaka, iznosi 396 eura, uzgojno valjanog, naravno. Od 2022. godine rođena ždrebad mora imati verificirano roditeljstvo DNK metodom, da bi mogla ostvariti poticaj za rasplod, kaže Slaven Kolarić, voditelj uzgojnog programa u SSUHH.

Prvi čovjek saveza Miško Šklempe otkriva recept rasta hrvatskog hladnokrvnjaka.

Recept rasta hrvatskog hladnokrvnjaka

- Prihvatljiva potpora, dobra cijena. Cijena je bila bolja nego u govedarstvu i dio mladih je krenuo u tu priču. Jednom kad osjetite tu konjsku dlaku, taj konjski miris, to se ljudima uvuče pod kožu i to je rezultiralo, između ostalog, i danas je ovdje jako puno djevojaka, mladih ljudi, kaže Miško Šklempe, predsjednik SSUUHH.

- Pedesetak kobila, sve skupa imam oko 110, sve hrvatski hladnokrvnjak. Isplativost je donekle dobra zbog poticajnih mjera. Sad kakve će one biti u novom programskom razdoblju, vjerojatno iste ili manje od ovih. Naravno, imamo taj benefit što imamo Lonjsko polje kao blagodat, gdje grla provode osam mjeseci, što nam uvelike financijski olakšava proizvodnju, ističe Kolarić.

Vjekoslav Posarić je dugogodišnji uzgajivač i počasni predsjednik Saveza udruga uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka. Ima pedesetak konja.

- Tovimo pa onda Talijanima za meso, nešto ide za rasplod, nešto za meso. Mi imamo kobile po 20 godina, koje su se oždrebile u mojoj štali, tako da samo pastuhe mijenjamo, kaže Vjekoslav.

Konja za utrku u ovoj industriji smo imali i još imamo, međutim stižu i novi konkurenti.

- Situacija s Ukrajinom, Poljskom, Litvom, Rumunjskom i tako dalje - jer dolje se kolje jako puno konja i dolaze u hladnjačama. Prerada ide isključivo do tih konja, a hrvatski konji idu isključivo kao meso koje se konzumira svježe na tezgi, tako da je tu manja potražnja i to je rezultiralo padom cijene na talijanskom tržištu, pojašnjava Šklempe.

Gorivo poskupljuje pa ćemo ponovno s konjima u polje, našalit će se vlasnici konja. 

No, šalu na stranu, na tržištu na kojemu nikada ništa ne možete predvidjeti, reklo bi se - kolo sreće se okreće.

- S obzirom na to da je cijena konjskog mesa pala za 40%, a u isto vrijeme je za 60% porasla cijena govedine, dio uzgajivača će se svakako preorijentirati na sustav krava-tele, što je kompatibilno s konjogojskom proizvodnjom koju mi imamo na pašnjacima, ekstenzivnim načinom držanja, kaže Šklempe.

A bez obzira na ocjenu pastuha i naznake da ubuduće, s vjerojatno nižim cijenama, kas možda neće biti tako lepršav, to nije razlog da se zaobiđe društvo i sve prokomentira pod šatorom uz tradicionalnu moslavačku kotlovinu i sve zalije dobrim gutljajem.