Lavanda sve prisutnija u Slavoniji, ali bez organiziranog otkupa i prerade

Lavanda je poznata kao sredstvo za umirenje, a njezin se miris često koristi u ormarima, kuhinji i kozmetici. Iako se uglavnom povezuje s Mediteranom, sve je češća i na slavonskim poljima.

Obitelji Zec se prije dvadeset godina odlučila na sadnju lavande. Ponajprije jer se lako uzgaja, a štetnici i bolesti najčešće je zaobilaze.

- Pokazalo se da je slavonska zemlja pogodna i za mediteranske kulture. Slavonsku lavandu prepoznali su i Dalmatinci, pa je danas i oni uzgajaju i prodaju kao vlastiti proizvod, kazao je Monika Fekete.

Lani je bila dobra berba. Takvoj se nadaju i u srpnju. Strahuju samo od nevremena.

- Prošla godina je bila sušna. Povremeno smo morali navodnjavati, a mislim da će biti tako i ove godine, poručuje Anica Zec.

- Na velikim površinama vjerojatno je veća dobit. Tako da veće površine donose i od toga bi se moglo živjeti, kazao je Antun Zec.

Rast interesa za uzgoj lavande

U Hrvatskoj se ovom kulturom bavi oko 350 OPG-ova. Mahom je prerađuju sami jer organiziranog otkupa - nema.

- Svakako da bi trebala biti bolja prodaja i da bi kupci mogli više koristiti naše proizvode jer su oni prvenstveno ljekoviti, poručuje Anica.

Da lavanda ima budućnost, slaže se i struka. Prerađuju je i na osječkom Prehrambeno-tehnološkom fakultetu. A uskoro bi trebali patentirati i prirodni konzervans s tom biljkom.

- Želimo zamijeniti sintetske konzervanse u kozmetičkim proizvodima prirodnima, kako bismo produžili trajnost, spriječili oksidaciju i dobili što prirodniji proizvod, navodi dekanica Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku Danica Jokić.

Uz sve, bila bi to možda dobra prilika da se površine na kojoj se ta kultura uzgaja i povećaju. Trenutačno je ima na 250 hektara. Najviše u Slavoniji.

- Iako se lavanda i ranije mogla uzgajati u kontinentalnim uvjetima, zbog više sunčanih dana i viših temperatura u Slavoniji povećana je i količina eteričnog ulja, koja može parirati onoj iz Dalmacije, kazala je Monika Tkalec s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti, Osijek.

No da bi postala još uspješnija poljoprivredna priča, trebali bi je saditi na više hektara, ali i osmisliti njezinu preradu i plasman.