Sve više domaćih proizvoda od ekoloških žitarica

Iako je tradicionalna hrana i zdrava i ukusna, sve teže pronalazi put do potrošača. Proizvođači i stručnjaci stoga su u Osijeku predstavili načine kako da je i u današnjem vremenu većini ljudi učine zanimljivom i poželjnom.  

U ovom pogonu nastaju proizvodi od ekološki uzgojenih žitarica. Domaći i zdravi već su na mnogim stolovima.

- Većinom prerađujemo osnovne žitarice: pir, ječam, kukuruz, zob i pšenicu. Od njih proizvodimo grizove, brašna, krupice, posije te mješavine za kruh i smjese za palačinke, kaže voditelj proizvodnje Pavao Capan.

- Imamo nekoliko projekata gdje smo na neki način iskoristili znanost kako bismo pokušali napraviti proizvod koji će imati dodanu vrijednost u odnosu na ono što smo ranije radili u našoj tvrtki, rekao je direktor tvrtke za proizvodnju i preradu Josip Mihaljević.

Znanje stečeno na osječkom Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u poslu je iskoristila i doktorica znanosti. I to uspješno.

- Nije bilo poznato brašno od lješnjaka ni ulje od lješnjaka i za što se koriste. Bilo je dosta nedoumica. Tu sam vidjela priliku da educiram ljude i na taj način sam stvorila kupce. Došla sam do toga da nemam dovoljno svoje sirovine, kaže proizvođačica Jelena Panak Balentić.

- Prije svega bilo bi dobro početi malo intenzivnije brendirati i na tržištu marketinški dati jedan novi zamah našim proizvođačima, ističe Mirna Habuda-Stanić s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku.

Otvorena trgovina s domaćim proizvodima

Upravo su njega dali u općini Sikirevci. Otvorena je trgovina s domaćim proizvodima i restoran. Uz tradicionalna jela ondje se mogu pojesti juneći obrazi u vinu ili pak lungić na posteljici od crvene paprike.

- Trudimo se našim gostima predstaviti slavonsku kuhinju, povrće, voće i meso. Sve dobavljamo od naših OPG-ovaca i vodimo računa da to bude ekoproizvodnja, kaže kuharica Snježana Džambo.

- Problem je nažalost moderna hrana u kojoj ima previše ulja, i to nekvalitetnih ulja, u kojoj ima previše soli jer sol konzervira tu hranu, a nažalost ima i previše šećera, upozorava Marija Heffer s Medicinskog fakulteta u Osijeku.

Pa bi je valjalo izbjegavati i vratiti se zdravijoj i kvalitetnijoj prehrani. U tomu bi svakako mogle pomoći nove tehnologije i komunikacija prema potrošačima.