16:11 / 07.02.2021.

Autor: Dorina Tikvicki/More/B.A./HRT

Plićina Mijoka kod Murtera stoljećima je skrivala blago

Plićina Mijoka kod otoka Murtera stoljećima je skrivala blago

Plićina Mijoka kod otoka Murtera stoljećima je skrivala blago

Foto: More: Pula / HRT

Plićina Mijoka kod otoka Murtera stoljećima je skrivala blago. Bogati brodski teret s morskog je dna 1972. podignula ribarska koća. Do prijave nalazišta arheolozima 2002. brodolom je sustavno devastiran. Netragom nestaju ili u privatnim zbirkama završavaju svi površinski predmeti. Srećom, dublji slojevi pijeska od gramzivih ruku uspijevaju sakriti ono što danas čini vrijednu izložbu. U siječnju ove godine ona se zakratko usidrila i u pulskoj galeriji C8. 

- Dio je tereta bio proizveden na području Venecije, a ostali proizvodi potjecali su s područja Njemačke te su putevima koji su bili poznati preko Alpa, preko Tirola, dopremljeni do Venecije, gdje je sav taj teret vjerojatno bio ukrcan i onda je putovao prema istočnom Mediteranu, objašnjava nam muzejska pedagoginja Giulia Codacci Terlević iz Arheološkog muzeja Istre.

Tu posebice iskaču mali preklopni sunčani satovi koji su bili izrađeni od slonovače, ali su imali i kućište od mjedi.

Brod koji je brodolom doživio početkom 17. stoljeća prevozio je i mjedene katance, prve tehničke olovke, svakovrsne uporabne predmete, ogledala, ukrasnu robu, opremu za vaganje novca i zlata...

Tu je i replika topa od mjedi s pomoću koje je datiran brodolom. Vrlo je vjerno prikazao izgled topova koji su se koristili u to doba.

Priče o vrećama sa zlatom

Ostaci broda, vjeruje se manjeg jedrenjaka poput brzih uskočkih, nisu pronađeni. Izuzev provodnika za drvene koloture i posude s dvije ručke, ravnoga trbuha te željeznog sidra. No izložba nije priča o njemu, već i vrijednim arheolozima, kustosima, konzervatorima, roniocima koji su s 40 metara dubine na svjetlo dana izvukli najsitnije predmete. Od staklenih perli do onodobnih pribadača.

Autorice su izložbe Vesna Zmaić Kralj iz Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda i Marina Lambaša iz Gradskog muzeja Šibenik. Iako izrazito devastiran, ovaj je brodolom tijekom istraživanja iznenađivao na neočekivane načine, priča Vesna.

- Našli smo malu kutijicu, a kad smo počeli skidati inkrust, pokazalo se da je to pozlaćena kutijica u obliku srca. Kad smo je otvorili, unutra je bio mali preklopni sunčani sat od slonove kosti, rad nirnberških radionica, priča Zmaić Kralj.

Uz brodolom su se plele priče o velikoj količini novca i vrećama sa zlatom.

- Priče su uvijek spominjale zlato, zlatne vrećice odnosno vrećice ispunjene zlatnim prahom koji bi se rasipao po pijesku. No mi nismo naišli na zlato do predzadnje kampanje istraživanja kad smo stvarno naišli jedan zlatnik, ugarski zlatni novac, kaže Zmaić Kralj.

Nakon Zadra, Jezera, Dubrovnika i Pule, izložba će uskoro do Koprivnice i Rovinja. A u nastanku je i monografija s puno više detalja o samom istraživanju i znanstvenom interpretacijom brodoloma kraj Murtera, na nekad živom pomorskom plovnom putu istočnim Jadranom. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!