Poljoprivredna škola u Osijeku njeguje praksu - od plastenika do tržnice

Osječka Poljoprivredna i veterinarska škola jedna je od strukovno najopremljenijih. Dokaz tomu je i Proljetni sajam na kojem učenici prodaju presadnice povrća, cvijeća, ljekovitog i začinskog bilja.

Tako ne samo što uče kako nešto uzgojiti, nego grade temelje i za - jednog dana nakon školovanja, pokretanje posla na vlastitom gospodarstvu. A da u školi dobro rade vidi se i po tome što su na sajmu svoje proizvode prodavali i bivši - u poljoprivredi - uspješni učenici.

- Naporno smo radili, moram priznati tamo negdje već od 12. mjeseca kada je lagano krenulo presađivanje te onda polako siječanj, veljača kadasmo imali sadnju povrća i cvijeća. Mi smo danas ovdje u ulozi prodavača kako bi se malo snašli u toj situaciji, jer neki će jednog dana možda imati svoj OPG gdje će prodavati svoje proizvode i trebamo znati kako to funkcionira, kazala je učenica Franka Harkanovac.

Sudeći prema gužvi, ovi mladi ljudi već su naučili kako uzgojiti, ali i prodati. I tako treću godinu zaredom kupaca ne nedostaje. U bogatoj ponudi čak i oni najizbirljiviji mogli su naći nešto za sebe. 

- Evo papriku blondi neka sorta. Cijene su u redu. Manje nego na tržnici, govore posjetitelji.

Dolazim dugi niz godina otkad proizvode presadnice Poljoprivredna škola. Jako su dobre presadnice. Zadovoljna sam. Dosta su otporne. Kupila sam rajčicu papriku, kupit ću još malo cvijeć, dodala je.

Za tisuće presadnica ovdje se upotrebljava kvalitetno sjeme, odgovarajuća prihrana te zaštita. A posebno se pazi i na uvjete u kojima se biljke uzgajaju pa uspjeh ne izostaje. Uz to kupci će svakako dobiti i savjet za svaku biljku. 

- Ovdje ima presadnica paprike, rajčice, tikvenjača, ljekovitog i začinskog bilja, ukrasnog bilja, kupusnjača. Svakako tlo mora biti dobro, mora se kvalitetno zalijevati, gnojiti i održavati te paziti da ima dovoljno sunčevog svjetla, pojasnila je učenica Ena Birovljević.

- Ovdje učimo puno stvari koje nam mogu pomoći, kao npr. kako se sije određena kultura, njega kulture i ostale stvari vezane za bilo koju kulturu, a mislim da je poljoprivreda izazovna. To je puno žrtvovanja, vremena i rada zapravo što ljudi ne misle, dodala je učenica Dora Vidaković.

Ribnjaci, plastenici, vinogradi...

Zato se učenike ovdje priprema za sve zahtjevniju poljoprivrednu proizvodnju. I to u plasteniku, voćnjaku i vinogradu. Ovdje je i mali ribnjak, a nabavili su i pčele. 

- Iz godine u godinu nastojimo povezati struku i teoriju odnosno vježbe i teoriju. I vidimo da je to jako dobro, jer na nastavi, kada smo za vrijeme zime u učionicama, kada razgovaramo o marketingu, distribuciji, tržištu - učenici jako puno povezuju prethodnu godinu. Upravo ovog našeg proljetnog sajma s teorijom. Tako da smatram da je to jedan dobar potez gdje učenici stvarno vide tržišne odnose što će im svaki dan trebati znači dalje u narednom životu, ustvrdio je prof. Marin Marić, voditelj školskog vježbališta u Poljoprivrednoj i veterinarskoj školi.

- Puno je opuštenija atmosfera kad smo ovdje, djeca su slobodnija. Ovo izvlači iz njih nešto pozitivno. Oni pitaju. U učionici dosta spavaju. Ovdje su oni življi - življi su, kazala je prof. Željka Jambrović.

Mnogi od njih već su poslove vezane uz poljoprivredu radili kod kuće. I često s modernijom opremom od one u školi. No, znanje koje ondje steknu pomoći će im da se lakše probiju na tržište. 

- Ja se konkretno bavim ratarstvom. Ovdje imamo plastenik, jednu totalno drugu granu, totalno drugu problematiku koju mi kao ratari ne vidimo. Tako da bih svakom preporučio tko je mlad i tko voli poljoprivredu, da upiše ovakvu nekakvu školu. I ono što je isto dobra stvar, tko planira ići na nekakve fondove ili nešto, također dobiva dodatne bodove. Ali ja se ne bih zaustavio na Poljoprivrednoj srednjoj školi, nastavio bih s Poljoprivrednim fakultetom u Osijeku, ako ga uspijem upisati, istaknuo je učenik Bojan Đurđević.

- Ja mislim da je naša škola najbolja škola jer stvarno imamo puno prakse. I poslije škole se imamo stvarno gdje zaposliti i odlično je stvarno, kazala je učenica Ivana Potočki.

Učenicima se pridružili i studenti

Kao i proizvodi koji nastaju od svega što ovdje uzgoje. Novac od prodaje služi im da nastave s dobrom praksom. Koje se rado sjećaju i bivši učenici.

- Kad vidim ove mlade, nove učenike ove škole puno mi je srce jer nekako i ja sam kretala kao i oni od početaka, od ovih predivnih proizvoda, do današnjeg znanja, rekla je Petra Sušac s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti.

Znaju svi da je ključ uspjeha, osobito u poljoprivredi, ne prodavati samo sirovinu. Već joj dodati vrijednost. Obitelj Miladinović izrađuje tjesteninu od četiri vrste brašna.

- Nešto više od dvijet godine to radim. Ima dosta kupaca koji se konstantno vraćaju, zadovoljni su. Imam pohvala. Znači tjestenina je bez aditiva s jajima iz slobodnog uzgoja. Nadam se da će uskoro ćemo uskoro imati dostupnu durum pšenicu s našeg polja, kazala je Biljana Mladinović.

Već dugo i ova škola ima viziju - od polja do stola. I u tome uspijeva. A želi i da njezini učenici u konačnici budu uspješni proizvođači i stručnjaci. I nađu svoje mjesto na zahtjevnom tržištu u sve težim uvjetima za poljoprivrednu proizvodnju.