"Šoltanka - jedan život na otoku"

Otok Šolta se razvija turistički, ali ne zaboravlja bogato nasljeđe - i dalje velikim dijelom netaknuto blago. Očuvanje netaknute prirode pravi je izazov, i upravo je tomu posvećen projekt "Šoltanka - jedan život na otoku".

Svaku subotu, već mjesec dana, a tako će biti sve do kraja ljeta, domaće i strane goste Sandra Marie Vrandečić vodi u šetnju kroz povijest otoka. Njezina priča i interpretacija ostavljaju bez daha.

- Radi se o Šoltanki koja je sa početka 20. stoljeća, dakle točno 100 godina unazad, u jednom vremenu bez tehnologije, bez vode, na Šolti koja nema izvora vode, gdje je ta jedna Šoltanka morala svaki dan ići po vodu i o nekim stvarima o kojima mi danas zapravo brige nemamo, kaže Sandra.

U konistri na spari, malom jastučiću na glavi, Šoltanke su nekada nosile ručak muževima, a kada je trebalo i japno, odnosno vapno:

- Za nas domaće stanovništvo ovo je isto nešto novo. Kao da smo turisti. Svaki put čujemo nešto novo. Evo ja bih uvijek išla za našom Sandrom i slušala. Uvijek izvadi neku novu priču, komentira Katja Tramontana - Domaćina iz Grohota.

- Ono što smo slušali od naših baka ili pročitali recimo u našem omiljenom časopisu Baština koji govori o tradiciji i običajima - slovo s papira postalo je živo i sad je dosta lijepo jer djeca možda malo teže mogu zamisliti, pogotovo ako ne mogu čitati, a vrlo rado sudjeluju u šetnjama na ovakav način, napominje Marija Garbin iz Kulturno - informativnog centra otoka Šolte.

Priča o Šoltanki, prva je kostimirana interpretacijska šetnja na otoku koji od ove godine nudi nekoliko novih turističkih projekata:

- Na početku ove sezone razvili smo tematske staze budući da želimo našim gostima pružiti užitak dolaska, znači aktivnog turizma, gastronomije... Želimo da odu s našeg otoka uz more i predivne plaže koje imamo, da iskuse tu ljepotu naše prirode i gastronomije, ističe Maja Radman, direktorica TZ-a Šolta.

Tematske staze vode kroz šoltansko polje, na vidikovce i na najviši vrh otoka. Šolta je oaza za ljubitelje očuvane prirode, sređenih vinograda i beskrajno čistoga mora, raj je za nautičare i po tomu prepoznata u Dalmaciji. Na otoku je uz koncesionare registrirano 125 komunalnih i nautičkih vezova.

- 300, 400, 500 brodova je dnevno po uvalama Šolte, pogotovo noću. I ove južne uvale, to je prebukirano, nitko ne kontrolira ispust fekalija u more, i drugo alga posejdonija - bacaju sidra, oru po moru, upropastiti će sve, upozorava Nikola Cecić - Karuzić, načelnik Šolte.

Otok ne može bez nautičara, ali reda mora biti, dodaje načelnik. Problem je i uvid u stvarni broj gostiju:

- Brodovi Jadrolinije i katamarani su svaki dan sve puniji, znači veći je postotak dolazaka nego prošlih godina, a u e-visitoru se bilježi manji broj nego što je to bilo prošle godine turista. Znači veliki broj je neprijavljenih turista koji borave na otoku Šolti, više 40 - 50 posto, smatra načelnik Cecić - Karuzić.

Na Šolti su svjesni da se vrlo teško oduprijeti neredu. Prvi put imaju komunalnog redara, općina će zaposliti još jednoga. U planu je i zapošljavanje pomorskog redara. Nada je, zaključuje načelnik Šolte, da će se tako, a i u suradnji s inspekcijama, moguća devastacija otoka i akvatorija barem donekle spriječiti