Jedini pješčani otok na Mediteranu, specifičan dijalekt, iseljenici, jedinstvena narodna nošnja. Jednom riječju - Susak. Otok koji se smjestio u Cresko-lošinjskom arhipelagu, o kojem su ispjevane mnoge pjesme.
04.09.2022.
13:34
Autor: Ivana Perić/More/HRT
Jedini pješčani otok na Mediteranu, specifičan dijalekt, iseljenici, jedinstvena narodna nošnja. Jednom riječju - Susak. Otok koji se smjestio u Cresko-lošinjskom arhipelagu, o kojem su ispjevane mnoge pjesme.
Na pomorskim se kartama pojavljuje vrlo rano, pod nazivom Sansegus, što na grčkom znači - mažuran. Šezdesetih godina prošlog stoljeća dolazi do velikog iseljavanja u Ameriku i računa se da danas ondje živi više od 2500 Suščana, uglavnom u državi New Jersey.
Jedna od njih je i Marija Rudić koja se prije nekoliko godina ipak odlučila vratiti svojim korijenima. I dijalekt govori bolje od književnog. No 'prišla je', kako s Lošinja tako i iz daleke Amerike. I neće, kaže, nikud jer srce joj je oduvijek bilo uz susački pijesak, tradiciju, priče. Svako na otoku ima svoj nadimak, tako i ona.
- Nadimci su zato jer puno ljudi ima ovdje ista imena i prezimena. Na Susku je samo sedam prezimena i ja sam bila Marija Mirin. I puno ih je još bilo, a ja sam dobila nadimak jer smo živjeli blizu brda. Moja je obitelj bila Zbrdova, a ja Marija Mirin Zbrdova, priča.
Tako, ako ste sa Suska i prezivate se Busanić, Hrončić, Matešić, Mirković, Morin, Picinić, Skrivanić ili Tarabokija - budite sigurni da vam nadimak ne gine, pa čak ni turistima.
Više iznajmljivača nego stanovnika
Ima tu još zgodnih priča s otoka. Primjerice, postoje određeni navodi da je tamošnji pijesak spas za neplodnost. U gornjem selu kuće su građene na ruševinama starih. Današnje selo broji njih 684, od čega je više od 250 prodano i koriste se kao kuće za odmor.
- Tijekom godine na Susku je 70-ak ljudi. Ali Susak ima 500 kućnih brojeva i imamo veći broj iznajmljivača nego stanovnika otoka. Turizam je prva gospodarska aktivnost, ali da bi se mladi vratili, trebalo bi razvijati i druge djelatnosti koje su kompatibilne s turizmom - poljoprivredu, vinograde i ribarstvo, kaže direktor TZ-a Malog Lošinja Dalibor Cvitković.
Jer tužno je, primjerice, što se otočna autohtona vrsta crnog vina Sansigot ne proizvodi na Susku, već na Krku. No lijepo je da se mladi ipak vraćaju. Tri su đaka u tamošnjoj školi.
Vlasnica hotela Matea Kontek Jambrek zaljubila se u Susak i na njemu provodi polovinu godine. Možda uskoro i cijelu. O Susku je, kaže - čitala dok je bila dijete, a šarene nošnje su joj djelovale čarobno. Prvi put kad je došla raditi na Susak, bio je dan iseljenika i ispunila si je želju i obukla nošnju.
Šarenih boja s mnogo ukrasa, cvjetića i perlica, susačka nošnja jedna je od najveselijih u Hrvatskoj. Iako je karakteriziraju žive boje, to nije ono što nam prvo upada u oko. Naime, susačka nošnja jedina je u Europi iznad koljena, pa je tako i prva minica u Europi.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora