Tajne u dubini Dugog otoka: vojni potkopi postali turistička atrakcija

Mnogo je poznatih zanimljivosti i ljepota na Dugom otoku, a oni manje poznati su potkopi za ratne brodove koji su se koristili 70-ih godina prošlog stoljeća. Dok se domaći sjećaju kako su se nekad ondje kupali ili skrivali ribarske brodove od nevera, sve više ih kao atrakciju otkrivaju i naši gosti.

Unutrašnjost strmih stijena Dugog otoka skriva čak tri vojna potkopa koja su služila za zaklon brodova i podmornica.

- Vis, Lastovo, područje Ploča, Pelješca, Brač i ovi na Dugom otoku, to su sve potkopi koji su rađeni do 70-ih godina prošloga stoljeća. Tako su i ova tri, Paprenica, Kašin i Zagračina kod Dragova, odnosno Božave za zaklon, objasnio je Ivica Luković, umirovljeni kapetan fregate HRM-a.

Ivica Luković prije i tijekom Domovinskog rata radio je na poslovima vezanim uz pomorsku obranu ovog područja. Otkriva nam da je potkope sagradila Jugoslavenska narodna armija tijekom hladnog rata, a povremeno se njima još koristila i na početku Domovinskoga.

Znali bi navraćati. Onog momenta kad smo mi počeli gospodariti ovim područjem ipak smo organizirali preko Božavljana dnevno motrenje tih potkopa da bi, u slučaju da je netko od naših Hrvata koji su bili u Jugoslavenskoj ratnoj mornarici, ako bi pobjegao, onda bi se trebalo odmah sakriti od aviona, ispričao je.

- Kad smo mi oformili prvi odred naoružanih brodova onda smo vrlo često tamo bazirali, istaknuo je.

Turističke ture oduševljavaju posjetitelje

Jedan od prvih koji je počeo organizirati i turističke ture na Dugi otok i u ove potkope je Marko Školjarev, rodom iz Kali. Inače ribarev sin, a pomorac i po struci i u duši.

- Ja nisam htio u ribe, nisam htio na dugu plovidbu, nego sam se bazirao na turiste, na goste i nekako radim ono što volim. Vidimo reakcije i ushićenja, a neki se boje. Ljudi su različitih osjećaja kada dođu tu, ispričao je ovaj vlasnik tvrtke za prijevoz putnika.

Ali nitko ne ostaje ravnodušan. U tunelu vlada jeziva atmosfera, proleti pokoji šišmiš, tu su tuneli, tamnice, a posebno kad čovjek pomisli što se sve ovdje događalo. Srećom, u ova mirna vremena ovo je samo turistička atrakcija i povijesna baština.

No, kako kaže Luković, ne sjeća se da su tamnice unutar potkopa ikad poslužile za zatvaranje vojnika.

- Bili su čisti zakloni, za razliku od nekih lokacija na Visu koji su bili prave male baze sa svom logističkom pričuvom. S tim da je karakteristika ovog Zagračina u Božavi da negdje u polovini na vrhu ima prirodan izvor vode, pitke vode, to su usput oni našli, objasnio je.

I maleni Boris rado s ocem dođe otkrivati tajne Dugog otoka. Nije ga strah, ali znatiželjnog dječaka ipak nešto zabrinjava.

- Da nema bombi iz rata, rekao je.

Značajna točka za turiste, ali i domaće

Ali bombe vidjeli nismo. Čak ni hrabri skakači s vrha potkopa ne skaču "na bombu", nego idu na sigurno - ravno na noge. Mještani Božave odmalena su se voljeli kupati u Zagračini.

- Ovo je u dosta često slučajeva sklonište za ribare u neveri, kad biježe iz kulfa, kako mi kažemo, i dolaze tu. Bilo bi super kad bi se malo obnovilo jer ovo je značajna točka i za turiste i za domaćeg čovjeka, naglasio je Školjarev.

Iskusnom skiperu nije problem ovuda manevrirati, iako je do kraja tunela stotinjak metara i zna biti prometno.

- Nema divljanja u tunelu. Uglavnom bude gužva, u najgorem slučaju budu jedrilice s obje strane pa moramo otići u neki drugi tunel, opisao je plovidbe kroz tunel skiper Lovre Dundov.

U potkop Paprenica u Dragovama prvi je ušao raketni čamac Jugoslavenske narodne armije 1988., a prije toga pristup je bio dopušten samo onima koji su ga gradili.

- Treba se samo sjetiti koji je to znoj, trud i muka odnosno znoj i pitanje kojih ljudi, a kojih, mornara, vojnika običnih i tako dalje, koji su trud uložili da se to iskopa jer to je u živoj stijeni, naglasio je Luković.

Obišli smo dvije fortifikacije za zaklon brodova na Dugom otoku. A treću ostavljamo da je otkrijete sami kad budete planirali neku povijesno-morsku avanturu.