U Dubrovniku najveći domaći skup knjižničara

U Dubrovniku je počeo najveći domaći skup knjižničara Savjetovanje za narodne knjižnice. Glavne su teme stabilnost i održivi razvoj. 

Narodne knjižnice odavno nisu samo posudionice knjiga, nego mjesta društvenog okupljanja s različitim programima, radionicama i predstavljanjima.

Na savjetovanju u Dubrovniku knjižničari iz cijele Hrvatske raspravljaju o tomu kako privući nove izvore financiranja uključujući fondove Europske unije koji ispunjavaju ciljeve održivog razvoja te usmjeravaju razvoj knjižnica prema društvenoj uključivosti i digitalnom pohranjivanju.

- Cilj je pružati besplatne usluge, pružati kulturne usluge, obrazovne usluge naravno u suradnji sa stručnjacima i pronaći izvore financiranja koji će to omogućiti, istaknula je Dunja Marija Gabrijel, savjetnica za narodne knjižnice NSK.

Tema za raspravu pred knjižničarima je mnogo:

- Kako stvarati one programe za zajednicu, da s jedne strane opstanemo kao djelatnici, kao sustav, i s druge strane da na najbolji način odgovaramo na potrebe zajednice, da educiramo u vrlo širokom pojasu i informacijske pismenosti i digitalizacijskih procese, i konačno umjetne inteligencije o kojoj puno govorimo. Gdje će se građani susresti s time ako ne u svojoj narodnoj knjižnici, napomenula je Ivanka Stričević, ravnateljica NSK.

U tom smislu knjižnice nastoje postati zelene:

- Zelena knjižnica je knjižnica koja provodi zelene programe i koja kroz svoje formalno i neformalno obrazovanje korisnika podupire učenje o klimatskim promjenama, objašnjava Blaženka Klemer Bubić, predsjednica Komisije za zelene knjižnice HKD-a.

Sve što rade knjižnice usmjereno je na obrazovanje i informiranje lokalne zajednice koja u njima može pronaći mjesto za svoj razvoj i osvještavanje o svim važnim društvenim pitanjima.