Vaganačka špilja: Arheolozi istražuju tragove života starije od 10.000 godina

Vaganačka špilja na Velebitu krije nalaze koji su, prema svemu sudeći, stari i 10 tisuća godina. Arheološka istraživanja dokazala su kontinuitet korištenja špilje od mezolitika do prije 3000 godina. Najnovija istraživanja u toj špilji uvelike otkrivaju kako je živio pračovjek, a vrlo je vjerojatno da su ljudi na Velebitu živjeli čak i prije toga.

Do Vaganačke špilje, smještene na gotovo 700 metara nadmorske visine, sudionici su se morali uspeti noseći tešku opremu, što je zahtijevalo dodatni fizički napor.

I kad pada kiša i kad je sunca, a osobito kad puše bura, Velebit je posebno lijep. Osobito kad znate da vas na vrhu čeka Vaganačka špilja.

U njoj su pronađeni tragovi ljudskog života koji sežu u treće tisućljeće prije Krista, a moguće i u znatno dalju prošlost.

Šesteročlana ekipa, koja već danima boravi na Velebitu, pomno i strpljivo istražuje tragove prošlosti, nastojeći doći do novih spoznaja.

- Pronašli smo nešto keramike iz brončanog doba, rekao je arheolog Martin Bažoka.

Velebit skriva tragove drevnog života

Pronađen je i dio rastirača, kamena za mljevenje žitarica kojemu još nije utvrđeno vrijeme nastanka. 

- Birali su oblutke odgovarajuće teksture koje bi potom dodatno obradili kako bi im dobro ležali u ruci i služili za usitnjavanje različitih materijala, rekao je Leo Arbutina, student arheologije Sveučilišta u Zadru.

Crno-bijeli slojevi vidljivi na stijeni zapravo su ostaci spaljenog životinjskog izmeta koji su se taložili tijekom proteklih nekoliko tisuća godina.

U prapovijesti su ljudi dijelili životni prostor sa svojim životinjama, što objašnjava nastanak takvih slojeva. No istraživači u sklopu projekta „PraDalmacija” žele istražiti i znatno dublje slojeve prošlosti.

- Tijekom ranijih istraživanja došli smo do slojeva starih čak 10 tisuća godina. Sada ponovno pokušavamo doprijeti do tih slojeva i utvrditi postoje li još stariji tragovi koji bi pokazali jesu li ljudi koristili ovu špilju i ovaj dio Velebita i prije toga, rekla je Maja Grgurić Srzentić, viša asistentica na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru.

Arheološki nalazi tako bi mogli potjecati čak iz starijeg kamenog doba, no za potvrdu te pretpostavke bit će potrebno pričekati rezultate daljnjih istraživanja.