Spojiti sve zadarske otoke na vodu s kopna, provući podmorske cijevi, primjerice, 12 milja od Zadra do Dugog otoka, mnogim "bodulima" zvuči nadrealno. Slušaju ta obećanja, kažu desetljećima. No, nešto se ipak počelo kotrljati, doduše, tek "papirnato". Daleko smo još od postavljanja cijevi na morsko dno.
Lipanj je. Valja napuniti gusternu prije paklenih vrućina. Tko je žedan u Salima? Samo treba pratiti cijevi priključene na hidrant.
- A jedan hidrant je za moju obitelj, od brata obitelj i od sina obitelj, kazao je Vojko Pašeta te dodao da naručuje preko ljeta 4 ili 5 puta.
Ljeti to malo drugačije izgleda u Salima. Čeka se mnogo duže. Štednja na svakom koraku.
- Problematično je. A kad ima vode na mašinu, a ako ne, onda na ruke, ističe Vojko.
Saljanka Irena voli vrtlarstvo, voli masline. No rad na zemlji bez dostatne količine vode, i uz sve vruća ljeta, gotovo je nemoguća misija.
- Imamo hvala Bogu iz tog Žmanskog polja, jezera, dođe nam voda stvarno, ali ne padne li kiša i jezero onda presuši. I kad bi nam voda došla tu, mi bismo tu uživali Boga svoga, raj na zemlji, rekla je Irena Frka.
Da nema vode iz Žmanskog polja, bilo bi još teže u ovom "raju". I uvijek je u tom iščekivanju otočanima najgori, upravo, stres - hoću li ostati bez vode? A gostiju je svakog ljeta sve više i više, posebice čarteraša. Turistu ne možeš reći - manje se peri, smanji mlaz. Tada u pomoć, kada je godina sušna, stižu vodonosci s kopna.
- Kroz zimu tu živi 1500 ljudi, ljeti nas je 15000. Svake godine stiže turista, povećanje desetpostotno. Sve više i više vode treba. Izvor koji mi imamo u normalnim godinama spašava, ispričao je Zoran Morović, načelnik Općine Sali.
I to praktički samo četiri mjesta na Dugom otoku.
- Ostalih sedam, oni se ljeti praktički opskrbljuju isključivo putem vodonosca iz Zadra, otkrio je načelnik.
Jedino je dugoročno rješenje tako željena voda s kopna. Nedavno je potpisan ugovor o projektiranju vodoopskrbe cijelog zadarskog arhipelaga. Prema procjenama, taj "papirnati" dio trajat će oko tri godine, podvodni, građevinski još toliko najmanje.
- Mi očekujemo da će se projekt odraditi u roku tri godine, a onda sve ovisi kad ćemo konkurirati za EU sredstva. Svi otoci Zadra, koji spadaju i ne spadaju pod Grad, osim Pašmana, će dobiti vodu, osim Oliba, Premude, Ista, oni će desalinizator, svi ostali kućni priključak u dvorište, napomenuo je Tomislav Matek, direktor zadarskog Vodovoda.
Čekaju vodu i slušaju obećanja Dugootočani s kopna desetljećima. Možda dođe za kojih šest godina - većina njih ne vjeruje, samo odmahuje rukom.
- Obećavaju nam već pedeset godina da će nam doći voda s kopna, ali mislim da od toga nema ništa. Jedino je kopno rješenje da bude stalno vode, a u to sumnjam, naglasio je Ivan Milić, Sali.
Podmorski cjevovodi koji bi spojili zadarske otoke s kopnom, otočanima zasad zvuče poput znanstvene fantastike. Ali riješiti imovinskopravne odnose, put kuda bi išle cijevi - e, to je najveći problem - tvrde upućeni.
- Vjerojatno će imovinsko-pravni odnosi odnijeti najviše problema. Inače, tehnička rješenja danas postoje za sve pa tako i za to, rekao je Zoran.
Voda za piće na otocima je i subvencionirana, dok je ona za gospodarstvo znatno skuplja. Na Dugom otoku tri su hotela, tvornica ribe. Svako se ljeto proglašava najtoplijim dosad, otkad je mjerenja. Turista tako željnih otočnoga mira, iz godine u godine sve je više. Zbog svih tih novonastalih okolnosti, valjda ova dugovječna kornjača neće nadživjeti i svečano otvorenje tih 12 milja cjevovoda od Zadra do Dugog otoka.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!