Odlagalište s pogledom na more - sanacija Dikla na čekanju

Otkako je potkraj prošle godine zatvoreno odlagalište Diklo - Zadrani čekaju njegovu sanaciju. No da bi se uopće nešto moglo raditi, moraju se najprije riješiti imovinsko-pravni odnosi i mijenjati idejni projekt star 10 godina.

Dikljanci prosvjeduju godinama zbog smrada i požara koji rastjeruju turiste. Pa gdje još ima odlagalište s pogledom na more, pitaju se.

- Ovisi o vjetru, osjeća se miris. Ljudima je puna kapa bez daljnjega, priča se već godinama, naglašava Ivan iz Dikla.

Potkraj prošle godine dočekali su i da se Diklo zatvori za miješani komunalni otpad. Sada je pitanje svih pitanja kada će sanacija. No, to nikako nije posao koji se može obaviti preko noći. Zasad je grad u fazi rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.

- Grad će krenuti sporazumno sa strankama, fizičkim osobama u mirno rješenje, a ako se ne bude moglo ići će se po zakonskim osnovama, odnosno, izvlaštenjem, istaknuo je Hrvoje Marić, zadarski pročelnik za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša.

Idejni projekt napravljen je još prije deset godina. No odlagalište se stalno širilo pa su potrebne preinake.

- Do šestog mjeseca iduće godine, odnosno, 2027. aplicirat ćemo za EU sredstva, za sanaciju odlagališta Diklo, kazao je Marić.

Kako će se sanirati 600 tisuća metara četvornih?

Prostire se ono na čak 600 tisuća metara četvornih i još nitko ne zna kako će se, zapravo, sanirati. Zasad se ovdje još odlaže građevinski otpad.

- U našoj ingerenciji je da upravljamo odlagalištem do 11. mjeseca ove godine kad je predviđeno zatvaranje za sve vrste otpada, istaknuo je John Ivan Krstičević, direktor Čistoće Zadar.

Dosad su se kao pomoć nakon požara već dva puta iskoristile islandske alge, prirodno sredstvo koje prilično pomaže neutralizirati smrad i ubrzati kompostiranje.

U praksi, sanacija ovakvih odlagališta najčešće uključuje prekrivanje, brtvljenje i oblikovanje terena. 

- Zatim izgradnju sustava za odvodnju oborinskih i procjednih voda, te sustav prikupljanja i obrade odlagališnog plina (naročito ako se radi o EU sufinanciranju). Posljednja faza uključuje obavezno ozelenjavanje (sadnja trave, drveća i autohtonih vrsta) kako bi se lokacija po dovršetku sanacije uvrstila u javnu, rekreativnu ili neku drugu zelenu površinu, priopćili su iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

No, kad će ovaj prizor zamijeniti zeleno brdašce i trava, ne zna se. Ali sigurno će proći, i to u najboljem slučaju, najmanje još koja godina.