Dragocjene terapeutske slikovnice

Pandemija, izolacija, škola na daljinu, preobilna virtualna komunikacija - uzrok su sve češćih emocionalnih izazova kod djece. Psiholozi i psihoterapeuti imaju pune ruke posla.

Kako bi prevenirali izazovne emocije od najranije dobi, tim varaždinskih stručnjakinja izradio je dragocjene terapeutske slikovnice koje predstavljamo u reportaži iz emisije Dobro jutro, Hrvatska:

Dvogodišnja Karla igrom u kabinetu, prolazi terapiju programa rane intervencije. Ima petogodišnju sestru Brunu. Njihova majka Jelena dobro zna da je ponekad teško nositi se s intenzitetom dječjih emocija.

- Moja starija kćer Bruna kad je bila manja nije znala reći da jako, jako voli tatu, onda je znala reći da voli tatu punim srcem. Ali ono što je došlo i kasnije je da se ona i ljuti punim srcem i ta ljutnja veoma brzo može rezultirati u neki bijes. Meni kao majci bilo je teško suočiti se s tim da svaka emocija djeteta nosi i veliku fiziološku reakciju jer oni svoje emocije pokazuju cijelim tijelom, ističe Jelena Školja.

Škola za roditelje ne postoji, a o izazovnim se ponašanjima rijetko govori. U bespućima interneta nastoje se pronaći rješenja, no mnoga su neprimjerena:

- U svom radu, kao psihologinja, susrećem se s nizom izazovnih ponašanja. To su razne životne situacije poput toga da se djece prepire s mamom, svađa sa sestrom, ruši igračke u vrtiću, tuče se u vrtiću, dakle, to su sva ona ponašanja, zato ih i zovemo izazovna, s kojima se i djeca i odrasli, roditelji, skrbnici, odgojitelji jako teško nose, napominje Julija Kukec, suautorica slikovnice, psihologinja, specijalistica za rad s darovitom djecom.

Kako pomoći odraslima, ali ponajprije djeci koju takvo ponašanje udaljava od dobrog odnosa s drugima ili, pak, može ugroziti njihovu fizičku sigurnost? U varaždinskom interdisciplinarnom kabinetu stručnjakinje u radu s djecom spontano su došle na ideju da kreiraju terapeutske slikovnice.

- Iako često za vrijeme terapije mi njima damo konkretne smjernice i odgovore na pitanja, kad roditelji ponovno dođu, opet se postavljaju ista pitanja. Onda smo mi zaključili da bi dobro bilo imati nekakve pisane materijale koje bismo dali roditeljima. Roditelji su bili naša inspiracija, zajedno s djecom koja dolaze u naš kabinet po podršku. Odabrali smo pet najčešćih pitanja, iako bismo mogli napraviti nadopunu serijala jer se stalno ponavljaju nekakva dodatna ponašanja i izazovi, ali fokusirali smo se na prvih pet jer nismo znali kako će to biti prihvaćeno od strane roditelja i djece, kaže dr. sc. Eva Brlek, suautorica slikovnice, psihoterapeutkinja u kabinetu Nueva.

- Opisane su te neke neurološke osnove, kako se razvija, koji se sve procesi razvijaju u mozgu sa stručnije, znanstvenije strane, ali je objašnjeno i kako roditelj može izgraditi dobar, podržavajući odnos s djetetom, jer je naš stav izuzetno važan. Dakle, važno je da mi budemo smireni, da mi budemo regulirani i tek tada možemo dijete učiti kako da se izregulira, dodaje Eva Brlek.

Nema instant-rješenja, ističu autorice. Važno je da roditelji preuzmu odgovornost za svoje ponašanje kako bi pomogli malenima. U varaždinskoj izdavačkoj kući petnaest godina izdaju priče koje pomažu djeci. koje su su sve popularnije i potrebnije. Mali čitatelji tako vide da se i drugi suočavaju s izazovima te mogu bolje opisati svoje emocije.

- Najvažniji dio je taj kraj, to olakšanje koji dobivaju, da će ipak sve biti u redu, da se sve da popraviti, da bez obzira na njihovo ponašanje dobiju osjećaj da su voljeni, da su prihvaćeni, i taj dio je zapravo taj terapeutski i stvarno nam je dobar odaziv, komentira Jelena Kovačić, urednica slikovnice iz izdavačka kuća Enio.

Iako su na tržištu tek tri tjedna, slikovnice se fantastično prodaju. Upravo je to dokaz koliko nam je takva literatura potrebna. 

- Tako da su ove slikovnice zapravo idealan preventivni mehanizam. Dakle, mi u najranijoj dobi možemo jako puno napraviti na području prevencije, prije nego se to ponašanje onako već zabetonira u naš mozak i postane nekakvo automatsko ponašanje. Upravo u tom predškolskom dobu, zbog plastičnosti mozga se mogu formirati novi, bolji, kvalitetni neuronski putevi koji će biti dobar temelj za mentalno zdravlje djece u budućnosti, zaključuje Eva Brlek.

Alternativni načini svladavanja ljutnje poput različitih tehnika disanja, koje je svladao panda Momo, dobro su polazište za buduće pritiske i izazove života.