Manjak logopeda, djeca predugo čekaju rehabilitaciju

Meštrovićev paviljon u Zagrebu i lučke dizalice u Rijeci, ovog će vikenda, svijetliti tirkiznom bojom. Na taj će se način simbolički povezati jedina dva grada u Hrvatskoj koja imaju studij logopedije, ali i obilježiti Svjetski dan svjesnosti o mucanju. Bit će to prilika i za podizanje svijesti o tome da logopeda u našoj zemlji gotovo da i nema. 

Tanja je majka desetogodišnje djevojčice. Već je u ranoj dobi primijetila da s govorom malene Paole nešto nije u redu. No, dijagnoza je uslijedila tek kasnije, jer u Rijeci, kao i u većem dijelu zemlje, nedostaje logopeda.

- Znači, s nekakve tri godine sam prvi put došla do nekakvih prvih rezultata koji su pokazivali da moje dijete ima poremećaj jezika i govora, rekla je Tanja Pozzecco, majka djeteta.

Na pitanje je li u nekom trenutku zbog sporosti sustava htjela odustati, odgovorila je potvrdno.

Na prvi se pregled čeka godinu dana. Do početka terapije, zbog dugih listi čekanja, prođe još godina.

- Jako je bitno odreagirati što ranije da bi rehabilitacija bila što brža jer rehabilitacije znaju trajati i nekoliko godina. Nama dolaze i djeca iz Istre, cijela županija je praktički kod nas jer nemaju gdje. I uvijek nam dolaze s tim da su na nekakvoj listi čekanja, istaknula je Josipa Pankas, prof. log., magistra logopedije.

Zabrinjava podatak da je ove školske godine upisan najveći broj učenika s teškoćama u razvoju. Ništa bolje nije ni u vrtićima, a i odrasli sve češće trebaju usluge logopeda.

- Sve je više neurorizične djece koja zahvaljujući napretku medicinske tehnologije, znanosti preživljava. Sve više je neurodegenerativnih bolesti. Mi smo sve starije stanovništvo. Sve je više bolesti središnjeg živčanog sustava, objasnio je Zdravko Kolundžić, voditelj Studija logopedije i pročelnik Logopedskog centra Sveučilišta u Rijeci. 

Manjak logopeda i liste čekanja samo su vrh sante leda. Još samo Hrvatska, u Europskoj uniji, nema zakon o ovoj djelatnosti.

- Godinama pokušavamo dobiti zakon o logopedskoj djelatnosti koji bi onda uredio i ovaj dio oko raspodjele logopeda, osigurao bi kvalitetu usluge i korisnicima, ali bi zaštitio i logopedsku struku, dodao je Kolundžić.

Uz Zagreb, Rijeka je jedini grad u Hrvatskoj koji ima studij logopedije. Dobra je vijest da će, od iduće akademske godine, na riječkom Sveučilištu zaživjeti i diplomski studij. To bi, uskoro, bar djelomično trebalo riješiti problem manjka kadrova.

Uoči Međunarodnog dana svjesnosti o mucanju u Regionalnom Dnevniku HTV-a gostovala je Ana Leko Krhen s Odsjeka za logopediju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu.

Na pitanje Koliko su logopedi dostupni izvan većih gradova u Hrvatskoj te imamo li dovoljno stručnjaka rekla je kako nažalost već i u Zagrebu postoje liste čekanja kod mnogih logopeda, a u manjim gradovima je to još veći problem. Manji gradovi i mjesta uopće nemaju logopeda tako da roditelji moraju djecu voziti u udaljene gradove na terapiju.

- Za rješavanje problema ima puno ideja, ali bi lokalne samouprave trebali stipendirati studente za studij logopedija i nakon toga im omogućiti otvaranje radnih mjesta kako bi se logopedi mogli zaposliti i u manjim mjestima da i djeca i odrasli koji trebaju logopeda dobiju terapiju u svojem gradu, istaknula je te dodala kako u Hrvatskoj, kao i svuda u svijetu, muca 1% populacije.

Cijeli razgovor pogledajte u videoprilogu: