Projekt "Budi glas koji vodi" za pomoć oboljelima od raka pluća

08.11.2022.

20:05

Autor: Ruža Ištuk/Dnevnik/IMS/M.Š./HRT

Kampanja "Budi glas koji vodi"

Kampanja "Budi glas koji vodi"

Foto: HTV / HRT

U Hrvatskoj se godišnje dijagnosticira oko 25.000 onkoloških bolesnika. Rak pluća, od kojeg godišnje umre oko 3.000 ljudi, na drugom je mjestu po smrtnosti i jedan je od najčešćih karcinoma. Da pacijenti što manje lutaju kroz sustav i na vrijeme dobiju sve potrebne informacije, u udruzi oboljelih zalažu se za uvođenje koordinatora onkološke skrbi koji će biti glas koji vodi - što je i naziv danas pokrenute kampanje.

76-godišnji Josip s dijagnozom raka pluća suočio se prije osam godina.

- Dobio sam tu dijagnozu, tri do šest 6 mjeseci ili ću biti ili ne, ja sam imao flek sedam s osam i metastaze jako puno na plućima. Svaki mjesec idem za Zagreb, donosim nalaz krvi, svaka tri mjeseca slikam pluća i svakih šest mjeseci idem na CTZ, to mi sve organizira bolnica, ja nemam drugog hodanja nikakvoga, govori Josip Levar

Mnogo je onih koji prolaze kroz labirint sustava lutajući od šaltera do šaltera kao da im onkološka dijagnoza nije dovoljna.

- Jedna zbunjenost prevladava, jedan strah koji nas naravno koji put vodi u očaj i kad ljudi nemaju zaista još informaciju kuda i kako će se se neke stvari događati, to rekla bih, zbilja za gotovo više od 50% otežava ono s čime se oni ionako suočavaju, ističe psihologinja Latinka Besara iz Klinike za plućne bolesti Jordanovac. 

Baš zato pokrenuta je kampanja "Budi glas koji vodi" - posebno educirane i specijalizirane onkološke medicinske sestre trebale bi biti pacijentov vodič u procesu liječenja.

- Imamo medicinske sestre koje su završile visoka obrazovanja, imaju još dodatna znanja i entuzijazam da mogu te pacijente voditi. Ono što je ključno je da moramo više komunicirati unutar tima kako bi pacijenti što lakše prolazili kroz sustav, ističe Sandra Karabatić, predsjednica Udruge oboljelih od raka pluća Jedra. 

- Ideja koordinatora u ovom času je da kad se bolesnik javi s malignom bolesti liječniku i kad treba napraviti ne znam nekoliko pretraga od CT-a, PET CT-a, bronhoskopije, biopsije pluća da to ne radi pacijent sam. Ja se nadam da će to Ministarstvo u nekom trenutku prepoznati, poručuje pročelnik Zavoda za tumore pluća i sredoprsja KBC Zagreb, Marko Jakopović.

Jer, ni onkološki pacijenti nisu pošteđeni čekanja.

- CT prsišta se najčešće čeka mjesec, mjesec i pol dana. PET CT na žalost danas zbog nekih kvarova koji su se dogodili čeka se šest tjedana, onda tu gubimo vrijeme. Čekanje na sam operativni zahvat, nakon što se dobije odobrenje anesteziologa, je u prosjeku četiri do pet tjedana, navodi Gordan Madžarac iz Klinike za torakalnu kirurgiju KBC-a Zagreb.

Iako je, zbog pandemije, 2020. otkriveno 15 posto karcinoma pluća manje, preventivni program ranog otkrivanja nije zaustavljen.

U dvije godine obavljeno je 10.000 pretraga CT-om kod visokorizičnih pacijenata i otkriveno stotinjak karcinoma.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!