Trudnoća nakon transplantacije srca: Lidija postala majka unatoč riziku

U svijetu je samo 400 žena koje su zatrudnjele nakon transplantacije srca. Trudnoća nakon takva zahvata - rijetka je, složena i smatra se visokorizičnom. Riziku unatoč - u Hrvatskoj su tri žene s transplantiranim srcem rodile zdravu djecu, a priču o jednoj od njih i medicinskom timu koji ju je vodio - donosi ekipa HRT-a.

Marta je na svijet došla prije dvije godine, njezino srce kucalo je pod majčinim transplantiranim. Lidija je novo srce dobila sa 17 godina zbog kardiomiopatije.

- Rodila sam prije dvije godine i četiri mjeseca, trudnoća je bila planirana jer se moralo dogovoriti sve s liječnicima. Kada sam ju prvi put vidjela, nije bilo kraja sreći, ispričala je Lidija Petir Boršćak.

Danas je dobro, radi, živi i "ne može bolje poželjeti".

Lidija je jedna od tri rodilje s transplantiranim srcem u Hrvatskoj. Multidisciplinarnom timu dale su posla i postavile mu velik izazov.

- Sve su trudnoće vođene kod nas i one su uspješno završile. Rodile su carskim rezom zato što je trebao biti jedan monitoring vitalnih parametara, hemodinamike. To su inače žene koje često u trudnoći razvijaju visoki tlak, koje razviju dijabetes, objasnila je prof. dr. sc. Vesna Elveđi Gašparović, dr. med., voditeljica Odjela babinjača u Klinici za ženske bolesti i porode.

Kardiološki ih je pratio profesor Skorić sa svojim timom. Bio je to, kaže, put u nepoznato. Komplikacije su veće i s ginekološke i kardiološke strane.

- Morate mijenjati terapiju, morate mijenjati imunosupresivnu terapiju koja je osnovna da ne dođe do odbacivanja srca. Danas sam imao priliku vidjeti dijete koje je izišlo iz prve trudnoće, koje danas ima šest godina. To je bio jedan neplanirani susret koji stvarno čovjeku da jedan poseban osjećaj, istaknuo je prof. dr. sc. Boško Skorić, dr. med., kardiolog u KBC-u Zagreb.

Poželjno je planirati takve trudnoće jer postoji rizik i za majku i za dijete.

- Trebao bi proći minimalno period od godinu dana prije nego što žena zatrudni nakon transplantacije srca. To je povezano s lijekovima koje moramo primjenjivati za transplantaciju srca koje bi mogle nepovoljno utjecati na nerođeno dijete, objasnio je prof. dr. sc. Hrvoje Gašparović, dr. med., predstojnik Klinike za kardijalnu kirurgiju u KBC-u Zagreb.

To se u slučaju dvojice dječaka i Marte nije dogodilo. Lidija, kaže, ima još jednu želju.

- Mi smo svjesno išli u rizik u nadi da dobijemo svoje djetešce, ali ja ne žalim ni trenutka zato što je sve hvala Bogu dobro prošlo i zato bi još jedno dijete, zaključila je.

Pita se i liječnike, iako kažu da se želje često ostvaruju za blagdane jer je vrijeme mira, ljubavi i nade.