Bijele plaže i raskoš koralja Dominikane

Dominikanska republika jedna je od najpopularnijih ronilačkih oaza na Karibima. Nakon Zanzibara, Sejšela i Maldiva u Indijskome oceanu, ekipa pulskih morskih biologa dala se u novo istraživanje tropskog podmorja. Već pri prvom zaronu koraljni greben Dominikane pokazao je svoju raskoš. Kao da tvrdoglavo prkosi globalnom zatopljenju, sve jačem utjecaju čovjeka i ovdje čestim uraganima!

- Otok Chatalina u Karipskome moru, na južnoj strani Dominikanske Republike zaista je specijalno mjesto na koje dolaze brojni turisti kako bi vidjeli jedinstveno stanište koralja. Koralji su brojni ovdje, međutim - rastu na ostacima uginulih koralja koji su preživjeli uragane. Srećom, njihova se zajednica ponovo razvija zajedno s tipičnom zajednicom ornamentalnih riba, objašnjava dr. Neven Iveša sa Sveučilišta J. Dobrile.

Bodljikavi karipski jastog

U jednu od najposjećenijih svjetskih destinacija godišnje dolazi oko 20 milijuna turista. A njih valja nahraniti. Na tanjuru najčešće nisu ribe već drugi stanovnik iz priobalja Nacionalnog parka Cotubanama - karipski jastog. Tri godine provodi u 'rastilištima'. Procjenjuje se da je vijednost godišnjeg prometa u ribarstvu s ovom vrstom jastoga preko 40 milijuna dolara.

Na plažama Dominikane gnijezde se morske želve a na grebenima obitava oko 150 vrsta riba. Kao i drugdje u tropima i ovdje ima napuhača. I dok one koriste sve atribute kako bi izgledale opasno, druge to doista jesu. Tamošnja barakuda impozantan je predator na koraljnom grebenu, objašnjava dr. Iveša.

Otok Sanoa iz filma 'Plava laguna'

Osim turista toplo more Dominikane vole i grbavi kitovi. Ovamo migriraju radi parenja. Posebno su zanimljivi zbog svog atraktivnog ponašanja iznad vode. Kad kitovi nisu osobito razigrani, uvijek se možete pouzdati u boju mora, bjelinu pijeska, skrivene uvale i palme otoka Saona koji je poslužio kao kulisa poznatog filma "Plava laguna".

A kada tropske kiše onemoguće zaron, valja se zaputiti se u unutrašnjost zemlje bogate mnogobrojnim rijekama.

Strani resorti okupirali kilometre obale

Ovu zemlju zlata, nikla, kave, ruma, cigara, poludragog kamenja sve više određuje masovni turizam. Kilometre obale okupirali su strani resorti. S jedne strane sjaj za turiste, s druge sve nezadovoljnije stanovništvo i gomila otpada koji se još uvijek spaljuje na otvorenom.

Prelov morskih vrsta, mogući nestanak riba a potom i koralja zaslužnih za bijeli pijesak Dominikane, zatvoreni je krug. Ako se ne prekine, prijeti sigurnom devastacijom egzotičnog, tropskog raja.