Opjevano, oslikano, stihovima ovjenčano, ali što je zapravo more?

Opjevano, oslikano, stihovima ovjenčano, more je nadahnuće čovjeku otkad je svijeta i vijeka. More je i ljubav i kruh sa sedam kora, čežnja i težnja. Ali, što je zapravo more?

 - More općenito je u biti, ne samo površinom, i obujam vode, koje se za razliku od drugih površinskih pojava vode odlikuje slanoćom, odnosno salinitetom i zato govorimo o tzv. svjetskom moru, što je obujam cijele morske vode na planetu Zemlji, koja se onda dalje dijeli na oceane, mora, zaljeve, i na manje prostorne jedinice, rekao je rektor Sveučilišta u Zadru dr. sc. Josip Faričić.

Kad bi se iz svjetskog mora, odnosno iz svih mora i oceana svijeta mogla izvaditi sol, po cijeloj Zemlji dobili bismo sloj soli visok 150 metara. Salinitet se razlikuje od mora do mora. Morska voda obuhvaća 97 posto vodene mase na Zemlji, dva posto čini led, a samo jedan posto kopnene vode.

A mora i oceani čine čak 71 posto ukupne površine Zemlje. No, postoje li uopće jasne definicije i parametri u nazivima mora i zaljeva?

- Nema definitivne podjele koja bi odredila koja se cjelina može imenovati zaljevom, a koja morem. Tako primjerice jedan od najvećih zaljeva jest Gvinejski zaljev, koji je površinom gotovo jednak površini Sredozemnoga mora. Riječ je o nekih dva i pol milijuna kilometara kvadratnih, i vidimo iz tog primjera da se nešto može nazvati zaljevom, a da zauzima izrazito veliku površinu, dodao je rektor Sveučilišta u Zadru.

Ukuca li se u internetsku tražilicu najmanje more na svijetu, pojavit će se Mramorno more.

- To je more između Bospora i Dardanela koji dijele ili spajaju Europu i Aziju i površina toga mora je 11 i pol tisuća kilometara kvadratnih, znači mnogo više negoli su to naše cjeline Karinsko i Novigradsko more, poručio je Faričić. 

- U zadnjih 20-ak godina smo radili istraživanja na ovom prostoru, što more, veličina mora, istraživanje biološke raznolikosti i ono što smo prvo od posebnosti izdvojili je činjenica da je Karinsko more najmanje more na svijetu i sad ga želimo doznačiti na institucije relevantne koje nakon toga rade istraživanja, naglasio je tajnik udruge Karinska rivijera Tomo Aračić.

Do kraja lipnja planiraju podnijeti kandidaturu za Guinnessovu knjigu rekorda.

- Postoje institucije koje to rade, a jedna institucija od tih je i Guinnessova knjiga za koju šire ljudi znaju, onda nakon toga oni rade svoja istraživanja, zadovoljavaju li parametri njihove potrebe da oni zvanično mogu to raditi, istaknuo je Aračić.

- Karinsko more ima površinu nešto manju od šest kilometara kvadratnih, Novigradsko more ima površinu nešto malo veću od 25 kilometara kvadratnih, po tim svojim površinama zaista spadaju u najmanje svjetske prostorne jedinice svjetskoga mora. Najstarija kartografska potvrda da se taj dio Jadranskoga mora naziva Karinskim morem, potječe iz 1781. godine, dakle iz kraja 18. stoljeća, kada je jedan zadarski mjernik i kartograf Josip Ante Grandis, na svojoj karti Dalmacije imenovao Karinsko more - Maredi Karin, poručio je Faričić.

- Prvenstveno na početku za Karinsko more bi bilo najvažnije da bi bilo uvršteno u stupanj osjetljivosti, znači ako je već najmanje na svijetu, to znači i da je najosjetljivije more, i tako ga možemo kandidirati da ima najviši stupanj zaštite. Za županiju i širu zajednicu bi naravno jako puno značilo, osim same zaštite jako bi puno značila činjenica da bi to bio veliki turistički potencijal, rekao je Aračić.

Ovaj mali dio svjetskoga mora postao bi tako, poručuju, svjetska atrakcija.