Žene u Finskoj ravnopravne su s muškarcima na svim razinama, osim u plaćama

U novoj epizodi dokumentarne serije "What's up Sjever-Jug"  govorimo o ljudskim pravima na europskom sjeveru i jugu. Finska i Norveška među prvima su u svijetu uvele ravnopravnost žena koja je gotovo u potpunosti ostvarena.

U Norveškoj je to vidljivo u svakoj statistici, na političkoj više, na gospodarskoj nešto manje.

U Norveškoj obavezan rodiljni i za muškarce

Muškarci više ne mogu birati hoće li sudjelovati u podizanju novorođenog djeteta, oni su zakonom obvezni uzeti odsustvo s posla, po pola s majkom.

- Muškarci i žene u Norveškoj imaju jednaka prava na rodiljni, traje godinu dana i može biti podijeljen. Dio mora uzeti otac. Vlada tako nastoji prisiliti društvo da prestane štititi očeve od roditeljskoga i da unutar obitelji roditelji imaju jednaka prava, rekla je Tove Linnea Brandvik, predsjednica krovne organizacije osoba s invaliditetom.

I u Finskoj ravnopravnost žena s muškarcima očitovana je u svim razinama, osim u plaćama.

U Finskoj žene imaju manje plaće

- Polovinu zastupnika u saboru čine žene. U Finskoj nije problem ako imamo premijerku i predsjednicu. Čak ni u finskom jeziku ne poznajemo rodove, pojašnjava pisac Ari Turunen.

- Ako pogledamo statistike za različite europske države o razlikama plaća muškaraca i žena, Finska nije na vrhu ljestvice, negdje smo u sredini. Razlika u plaćama između spolova još je oko 15 posto. Iako su žene, osobito one mlađe, obrazovanije od muškaraca, govori Pekka Ristela, zamjenik direktora sindikata SAK.

Prema statistikama, čak 47 posto žena trpi tjelesno ili spolno zlostavljanje.

- Situacija u Finskoj je lošija nego u ostalim nordijskim državama, ističe Peter Stadius, profesor nordijskih studija na Sveučilištu Helsinki.

- Vidio sam statistiku, zaostajemo po tome. Uglavnom je riječ o obiteljskom nasilju u heteroseksualnim vezama, kakvih je ovdje većina. Uglavnom muškaraca prema ženama, iako ne isključivo. Možda se ljudi ne mogu izraziti ni komunicirati. Naravno, nasilje može biti verbalno ili tjelesno. Mislim da do početka 1970-ih prema finskom zakonu silovanje u braku nije bilo zločin. Postoji patrijarhalna tradicija, rekao je.

Koautorica bestselera Priče za laku noć za mlade buntovnice Francesca Cavallo, prodanog u 7 milijuna primjeraka, autoru Goranu Miliću otkrila je koje predrasude još traju u Italiji.

Predrasude u Italiji

- Morala sam se odseliti u SAD kako bih slobodno izrazila svoje buntovništvo. Kad god bih pokušala prijeći granicu da izrazim svoje buntovništvo, došao bi do izražaja talijanski bahati stav: "Što si ti umišljaš?". A to uništava dar mnogim mladih ljudi. U Italiji me nikad nisu pozvali čak ni na razgovor za posao. Otišla sam u SAD i našla ulagače za svoju tvrtku, otkriva Francesca.

Grčki aktivist za prava etničkih i seksualnih manjina Grk Gregory Valianatos bio je osuđivan i zatvaran zbog svojih liberalnih uvjerenja.

- Grčkom je vladala vojna hunta do 1974. godine. Diktatura je bila fašistička, i Crkva je imala važnu ulogu. U ovom dijelu svijeta, homoseksualnost su smatrali poganskom. Nezgodno je bilo to što je prije 40 godina svijet poharala sida. Bilo je nepošteno što je tako nov i hrabar pokret nešto toliko veliko pogodilo tolikom silinom. Prvih je godina to bila borba za preživljavanje. Nismo imali pristup televiziji, prvi put su me na televiziju pozvali da objasnim zašto širimo HIV svijetom, rekao je.

- Ništa nisu pitali, u studiju nije bilo nikoga, samo kamera i ja. Pokušali smo reći da postojimo i da smo pošteni ljudi. Istodobno smo bili osuđeni da širimo bolest, rekao je.

Odgovore na najzanimljivija pitanja o zemljama europskog sjevera i juga možete pronaći, ako ste propustili šestu epizodu serije “What's up Sjever-Jug”, besplatno na našoj platformi HRTi.