Svjetski dan voda: S prosječnih 30.000 m3 po stanovniku, Hrvatska prva u EU

Hrvatska može biti zadovoljna količinom i kakvoćom vodnih resursa jer je prema podacima EUROSTAT-a s prosječnih 30.000 kubnih metara vode po stanovniku, na prvom mjestu u Europskoj uniji, poručili su iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja na Svjetski dan voda, 22. ožujka. 

- Hrvatska obiluje vodama, no, svjesni krhkosti ovog dragocjenog resursa i posebno svjesni mogućnosti i prosperiteta koje donose mir i stabilnost, predano radimo na njegovoj zaštiti, između ostaloga i u suradnji s našim susjedima te tako dodatno osnažujemo stabilnost u ovom dijelu Europe, rekli su Hini u Ministarstvu u povodu Svjetskog dana voda koji se ove godine obilježava pod motom "Voda za mir".

U Ministarstvu ističu vodnogospodarsku suradnju sa susjednim, kao i državama u međunarodnim slivovima rijeka Dunava i Save koje, kao i Hrvatska, imaju povoljno stanje raspoloživosti vodnih resursa, a koristeći platforme bilateralnih i multilateralnih međunarodnih tijela, zajednički promišljaju o utjecaju klimatskih promjena, pojavi i sprječavanju ili ublažavanju vremenski sve češćih i intenzivnije izraženijih ekstremnih posljedica poput poplava i suša.

Kako vode ne poznaju granice i upravljanje njima traži pažljivo i uravnoteženo upravljanje u slivu, neophodno je povezivanje i donošenje zajedničkih odluka, a to je prepoznato i na razini EU, Europe i svijeta, kažu u Ministarstvu.

Naše vodno bogatstvo od 22.160.000.000 metara kubnih/godišnje, koliko prosječno iznosi količina obnovljivih zaliha podzemnih voda, nejednako je raspoređeno u prostoru i vremenu, što nalaže da vode koristimo racionalno, kao i da njima mudro i savjesno upravljamo, na održivi način, promišljajući dugoročno, što i činimo, naglašavaju iz Ministarstva.

Trenutno u Hrvatskoj pristup zdravstveno ispravnoj vodi iz sustava javne vodoopskrbe ima 94 posto stanovništva, no priključeno je 86 posto, a 58 posto stanovništva ima pristup sustavima javne odvodnje, dok je priključeno 53 posto. Iako ima još prostora za poboljšanje, ocjenjuju u Ministarstvu, ostvaren je značajan napredak, unatoč izazovu smanjenja broja stanovnika i određenim razlikama na razini pojedinih županija.

Najveći izazov: daljnje poboljšanje pristupa sustavima javne odvodnje te značajno smanjenje gubitaka iz sustava

U Ministarstvu moraju u skoroj budućnosti riješiti pitanja daljnjeg poboljšanja pristupa vodi za ljudsku potrošnju putem sustava javne vodoopskrbe, kao i javnih slavina koje će svim pripadnicima marginaliziranih skupina omogućiti besplatno korištenje vode u količinama nužnim za piće i osobnu higijenu. Postavit će ih u svim većim gradovima i općinama.

Obveza je to, kažu, predviđena Direktivom o vodi za ljudsku potrošnju, koja je preuzeta Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju i Zakonom o vodama, ali i doprinos smanjenju nastanka plastičnog otpada i onečišćenja plastikom i mikroplastikom od korištenja flaširane vode. Također, i sprječavanju nastanka sve prisutnijih tzv. vječnih kemikalija (PFAS) i jačanju svijesti da je u Hrvatskoj voda u slavinama sigurna za piće.

Ministarstvu je najveći izazov daljnje poboljšanje pristupa sustavima javne odvodnje i posebice značajno smanjenje gubitaka iz sustava javne vodoopskrbe, koji su s prosječnih 50 posto neprihvatljivo visoki.

Najavljuju da će Nacionalni akcijski plan za smanjenje gubitaka biti donesen do sredine godine, a na temelju njega će se do kraja sljedeće godine donijeti i pojedinačni akcijski planovi za svako uslužno područje. Prvi korak, ugradnja vodomjera na vodozahvatima javne vodoopskrbe radi mjerenja zahvaćenih količina vode, već je napravljen.

Svjetski dan voda usvojen je na prijedlog UN-ove konferencije o okolišu i razvoju 1992. u Rio de Janeiru, a tema ovogodišnjeg obilježavanja su vode i mir kako bi se u svjetlu aktualnih ratnih sukoba, ali i mogućih žarišta u budućnosti, posebno zbog sve izraženijih klimatskih promjena, ukazalo na ovaj važan aspekt upravljanja vodama. 

Otvaranje radova na uređenju korita i obale rijeke Plitvice

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan nazočio je u petak otvaranju radova na uređenju korita i obale rijeke Plitvice od Varaždina do Gojanca, riječ je o projektu vrijednom više od dva milijuna eura, od čega je 1,5 milijuna bespovratnih sredstava iz fondova EU.

Habijan je naglasio da će radovi doprinijeti osiguranju zaštite od poplava za 1164 stanovnika naselja Gojanec i Jalkovec i dijela Varaždina, odnosno naselja Brezje. Također će se smanjiti erozija korita rijeke Plitvice.

- Varaždin se diči epitetom 'grada bicikala', a ovo je, s obzirom da će u drugoj fazi ići i biciklističko-pješačka staza, još jedan doprinos turističkoj ponudi i infrastrukturi grada, rekao je Habijan.

Istaknuo je da su Varaždinke i Varaždinci dugo čekali na prvu fazu dugu 5,5 kilometara, a planira se širenje uređenja korita Plitvice na obje strane rijeke.

Čestitam na dobro pripremljenom projektu, što će u konačnici pokazati puno benefita za ljude koji žive na ovom području, ali i za širi krug ljudi koji gravitiraju tom području, kazao je ministar.

Početak radova obilježen je na mjestu na kojem će se kruna nasipa podići za 60 do 80 centimetara i tako ojačati nasip, objasnio je generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković.

Ovdje su prijetili veliki vodni valovi, na sve ovo što radimo moguća je i izgradnja biciklističko-pješačke staze. S obzirom da će kruna biti široka pet metara, ima mjesta da se za četiri metra naprave predradnje. Hrvatske vode će pripremiti do makadama, a Grad Varaždin se može nadograditi sa šetnicom, kao i odgovarajućom urbanom opremom, rekao je.

Poručio je kako se tim projektom pokazuje da obrana od poplava, urbana rješenja i dobar odnos s prirodom mogu ići zajedno. "Plitvica će i dalje mirno teći, ali više neće moći prijetiti građanima, kaže Đuroković.

Hlebine: Obnovom nasipa uz Dravu znatno manja opasnost od poplava

Obnovljeni nasip i rukavac uz Dravu na području općine Hlebine znatno smanjuje opasnost od poplava, rečeno je u petak, kada su u povodu Svjetskog dana voda nasip obišli ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan i generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković.

Obnovljeni nasip koji se proteže od Gabajeve Grede do Hlebina, dug 700 metara, nije izabran slučajno kao mjesto za ukazivanje na važnost kvalitetnog gospodarenja vodama. Upravo je tu lani, 7. kolovoza, zbog rekordnog vodostaja Drave njeno izlijevanje najviše prijetilo ljudskim životima i imovini.

Koliko je tada bila kritična situacija govori to što je u pomoć pri građenju nasipa mještanima pritekla i vojska.

Prisjećajući se dana kad je Drava dosegla svoj rekordni vodostaj, načelnica Općine Hlebine Božica Trnski kazala je da se na terenu nalazilo 400-ak osoba, čiji su životi sve vrijeme bili u ugroženi.

Nije prošla niti godina dana, a mi sada stojimo na obnovljenom nasipu koji je izgrađen još 1971. godine. On sada pruža apsolutnu sigurnost stanovnicima općine, izjavio je Đuroković.

Napomenuo je da su istovremeno raskrčeni zapušteni rukavci koji će u sličnim situacijama odigrati pozitivnu ulogu, odnosno rasteretiti glavni tok rijeke. Istovremeno, kazao je, oni su važna mjesta za očuvanje bioraznolikosti uz Dravu.

Đuroković je također istaknuo da u Hrvatskoj ima više od 4100 kilometara nasipa, o kojima se mora voditi stalna briga.

Habijan je naglasio da se godišnje izdvaja 100 milijuna eura kako bi se umanjile opasnosti od negativnog utjecaja voda.

Prošlogodišnji događaj očiti je dokaz da klimatske promjene postoje i što sve donose, kazao je Habijan čestitajući mještanima na hrabrosti koju su iskazali za prošlogodišnje poplave.

Iznio je i podatak Eurostata po kojem je Hrvatska prva u Europi po količinama voda, s 30.000 kubičnih metara po stanovniku.