Zbog fibrilacije atrija broj hospitaliziranih u RH veći za 30 posto

Zbog fibrilacije atrija, najučestalije aritmije srca, broj hospitaliziranih osoba u hrvatskim bolnicama porastao je za oko 30 posto u posljednje tri godine, istaknuli su u utorak iz Hrvatskog kardiološkog društva u povodu Svjetskog tjedna fibrilacije atrija.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), zbog fibrilacije atrija u prošloj je godini hospitalizirano 8161 oboljelih, u usporedbi s 6267 osoba u 2022. godini. 

Fibrilacija atrija drugi je najčešći uzrok liječenja i skrbi u dnevnim bolnicama u skupini cirkulacijskih bolesti, odmah nakon hipertenzije, navode iz Hrvatskog kardiološkog društva.

Najbolje oružje u liječenju je ablacija. 

U Hrvatskoj se u 10 centara svake godine izvede 4000 ablacija.

Rizici su ozbiljni

Nepravilan srčani ritam, nedostatak zraka, smanjena tolerancija napora samo su neki od znakova koji upućuju na najučestaliju aritmiju srca - fibrilaciju atrija. Rizici su ozbiljni. 

- A to je na prvom mjestu moždani udar, odnosno povećani rizik nastanka moždanog udara i srčanog zatajivanja, a zatim i sama palpacija pulsa, od toga sve kreće. Svaki pojedinac bi trebao znati gdje se nalazi njegov puls na ruci kako bi mogao osluškivati svoje srce, kaže prim. dr. sc. Borka Pezo Nikolić, dr. med. predsjednica udruge "Ritam srca".

Najugroženija je starija populacija, no među oboljelima ima i mladih. 

Godišnje se izvede 4000 ablacija

Intervencijsko liječenje fibrilacije atrija provodi se u 10 centara u Hrvatskoj, godišnje se izvede 4000 ablacija, tisuću na milijun stanovnika, i po tome smo peta zemlja u Europi.

Hrvatska u zahvatima među vodećim zemljama u Europi

Predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva Davor Miličić rekao je da su kardiovaskularne bolesti uzrok gotovo četvrtine svih preuranjenih smrti u zemlji (smrtnost prije 65. godine života).

- U tim intervencijskim zahvatima Hrvatska je među vodećim zemljama u Europi, ne samo po njihovoj složenosti. Kod nas u Hrvatskoj lista čekanja za intervencijski zahvat ablacije i fibrilacije atrija među najkraćima je u Europi, dvostruko kraće nego u Sloveniji, govori akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva.

- Liste čekanja kreću se do šest mjeseci, što možda na prvu ne zvuči dobar rezultat, ali kad se usporedimo s ostalim zemljama - Slovenija godinu i pol do dvije, Švedska preko godinu dana, Engleska 6, 9, 12 mjeseci, rekao bih da imamo jako dobar rezultat, kaže prim. prof. dr. sc. Šime Manola, dr. med. predsjednik Radne skupine za aritmije i elektrostimulaciju srca Hrvatskog kardiološkog društva.

Važnost edukacije pacijenata u liječenju fibrilacije atrija

Fibrilaciju atrija također je jedan od najčešćih uzroka moždanog udara, kazao je predsjednik Radne skupine za aritmije i elektrostimulaciju srca Hrvatskog kardiološko društva Šime Manola. 

Procjene govore da će moždani udar pogoditi jednu od tri osobe nakon 45. godine života.

- Već 2017. godine radili smo 2 tisuće ablacija, a ove ćemo ih godine imati skoro 4000. To je izvrstan rezultat, a već iduće godine očekujemo tisuću ablacija na milijun stanovnika. Velik dio ablacija otpada na liječenje fibrilacije atrija, rekao je dr. Manola.

Predsjednica Udruge Ritam srca Borka Pezo Nikolić istaknula je važnost edukacije pacijenata i njihovih obitelji u liječenju fibrilacije atrija, što je u skladu sa smjernicama Europskog kardiološkog društva.

- Putem različitih formata, javnozdravstvenih aktivnosti, javnih tribina u različitim gradovima diljem zemlje, naša udruga radi upravo na što većoj distribuciji razumljivih informacija o fibrilaciji atrija. Edukacija samih oboljelih, kao i opće javnosti, mora se razvijati ukorak zajedno sa svim iskoracima u dijagnosticiranju i liječenju, rekla je Pezo Nikolić.

Rezultat koji svatko od nas može postići jest da srce volimo zdravim navikama.

- Na faktore koji su rizični čimbenici za nastanak kardiovaskularnih bolesti, a između ostalog i fibrilacije atrija jesu oni na koje možemo prve utjecati, a to je na povećanje fizičke aktivnosti, na prestanak pušenja, na pravilnu ishranu i na fizičku aktivnost koja će utjecati na smanjenje tjelesne mase, ističe Irena Hrstić, ministrica zdravstva.

- Kardiovaskularne bolesti predstavljaju zabrinjavajuće visok uzrok i stopu mortaliteta. Svaka ovakva akcija smanjuje tu stopu. Moja je želja da cijeli plan aktivnosti usmjerenih na visoku incidenciju ovakvih bolesti zaživi u punom opsegu, istaknula je ministrica.

Jer projekcije nisu dobre, broj oboljelih mogao bi se udvostručiti, a nakon 45. godine jedna od tri osobe razvit će fibrilaciju atrija.