Fabek: Kako od svih informacija o ozdravoj prehrani razaznati koje su prave

O važnosti hrane u svakom danu, o tome je li zdravo ono što mislimo da je zdrava hrana, što jedemo i kako to utječe na naše zdravlje govorili smo u emisiji Dobro jutro, Hrvatska s znanstvenikom podrijetlom iz Hrvatske, sa stalnom adresom u Kanadi, dr.sc. Hrvojem Fabekom, znanstvenikom, prehrambenim tehnologom u zavodu za nutricionističke znanosti Temerty Medicinski fakultet Sveučilišta u Torontu.

Nekada je bila nestašica hrane, a danas ju imamo u obilju. Doktor Fabek pojašnjava kako se dogodila ta tranzicija:

- Imamo puno više napredovanja u prehrambenoj industriji, više tehnologije, interesa općenit, imaju TikTok i Instagram gdje žele živjeti zdravi život te sada imamo puno mogućnosti napredovanja raznoraznih hrana, rekao je dr. Hrvoje Fabek, znanstvenik, prehrambeni tehnolog, zavod za nutricionističke znanosti Temerty Medicinski fakultet Sveučilišta u Torontu.

Fabek je otkrio kako od svih informacija na internetu, razaznati koje su prave:

- To je jedna od stvari koje želimo na fakultetu raditi gdje pokušavamo naše informacije prenijeti svim agencijama, to je pseudoscience; gdje mi slušamo informacije od ljudi koji su glumci, a zapravo je najveći problem u prehrani kako dati ljudima točnu informaciju što se događa, na žalost naše radove čitaju samo znanstvenici, pojašnjava Fabek.

Fabek: Dodaci hrani daju stabilnost

Objasnio je i zašto su ljudi sve više pretili, pogotovo u Americi:

- To je jako važno pitanje, dodaci u hrani daju stabilnost, dugoročno trajanje hrane, pomaže nekada da hrana bude zdravija. Problem je kada su dodaci, osobito šećer i sol kada je dio dnevnog obroka i kada imate puno praznih kalorija, mikronutrijenata, makronutrijenata; to je onda puno veći problem. Problem je što ljudi, pogotovo u Kanadi, jedu fast food, ne jedu s obitelji, nego pred televizorom..., priča Fabek.

Naglasio je i kako dodaci često daju funkcionalnost hrani.

- Problem je pogotovo u biljnim proteinima gdje dodataka ima puno. Svi misle da su biljni proteini zdravi - jesu ako se dodaju onakvi kakvi trebaju biti. No primjerice u mlijeku, oni moraju biti slični mliječnim proizvodima, govori Fabek.

Pojasnio je i mora li zdrava hrana biti skupa:

- Ne zdrava hrana je zapravo jeftina. Zdrava prehrana je voće, povrće, biljni proteini, životinjski proteini; piletina, mliječni proizvodi... Najveći problem, pogotovo u Kanadi, ljudi ne znaju previše kuhati. Kada u Kanadi kuham, može se za dva dana napraviti jela za manje od 15 dolara, priča Fabek.

Fabek: Potrebno je pojesti od 25 do 38 grama vlakana

Vrlo često zanemarujemo koliko solimo, odnosno zaslađujemo hranu.

- To su dva najveća problema, osobito u Kanadi. Sada je Health Care, naša saveznica agencija koja regulira svu hranu, staviti i napomenuti ljudima kada ima previše soli ili šećera da to ne kupe. Mi reguliramo sami koliko soli i šećera dodajemo. Prehrambena industrija stalno izbacuje nove proizvode, u Kanadi ih se godišnje izbaci oko 15 tisuća, ističe Fabek.

Otkrio je i što misli o posebnim režimima prehrane (vegetarijanstvo, frutarijanstvo...):

- Radili smo neke analize, no problem je što ljudi često ne znaju što i kako. Ovise često o proizvodu koji ima neki ''label'', ali ne znaju što on znači. Prema analizi koju smo radili, kada Kanađani počnu jesti više biljnih proteina i idu na vegetarijansku dijetu, sve manje i manje proteina i vlakana, masnoća, mikronutrijenata jedu. Ljudi moraju pripaziti kako to napraviti, kaže Fabek.

Fabek: Fast food je loš ako postane dio dnevnog obroka

Ispričao je i kako ljudi često ne znaju da je keto dijeta namijenjena ljudima koji imaju epilepsiju, a ljudi to percipiraju kao zdravo, dok je gluten- free za ljude koji maju celijakiju...

Objasnio je i kako sve funkcionira kod veganske prehrane. Istaknuo je da se mora pripaziti na mlijeko i mliječne proizvode, jogurt i da su odnosu na biljne proizvode; aminokiseline drugačije, kao i proteini. Smatra i kako je problem što ljudi uzimaju nove proteine, a ne grah i krumpir.

Naglašava kako je fast food loš, kada postane dio dnevnog obroka i to onda postaje problem jer se pojede manje vlakana.

- Vlakna su strašno važna. Ja sam proveo šest godina proučavajući ih i njihov utjecaj na glukozu. Smanjuje kolesterol, jako su zdrava za probavu i ima ih najviše u biljnim proizvodima. Mi u Kanadi, moramo od 25 do 38 grama vlakana pojesti. Ako imate tanjur graha, to je jedna četvrtina tanjura. Što se tiče proteina, oni bi se trebali podjednako jesti za doručak, ručak i večeru, kaže Fabek.

Osvrnuo se i na postove:

- Kada smo promatrali kod nas u laboratoriju, najveći problem je što kada prestanu, vrate se kako je bilo prije pa se i kile vrate natrag. Mora se nešto naći što je stabilno za život, što ljudi mogu nastaviti iz dana u dan, zaključuje Fabek.