Kada stres postaje opasan?

Nacionalno mjerenje raspoloženja, koje svake godine provodi Hrvatska psihološka komora u povodu Svjetskog dana mentalnog zdravlja, do sada je pokazalo paradoks doživljaja života u Hrvatskoj: ljudi su zadovoljni, ali emocionalno iscrpljeni. 

Rezultati dobiveni za razdoblje od 2017. do 2024. pokazuju da četvrtina građana ima povišene ili vrlo visoke razine distresa. Više od 80% građana kaže da su zadovoljni životom, 69 posto ih ima barem povremene probleme sa spavanjem, dok se 84 posto njih povremeno osjeća tužno ili nesretno, a desetina često. Gledano vremenski, prije sedam godina 30% građana imalo je teškoća u nošenju s problemima, a danas ih je više, 33%, odnosno svaki treći građanin.

Umor koji ne prolazi, promjene raspoloženja, problemi sa spavanjem, glavobolje, tjeskoba... Iako često prolazni, ovi simptomi mogu biti znak dugotrajne izloženosti stresu. A kronični stres, ako se ne prepozna i ne rješava ostavlja ozbiljne posljedice na zdravlje, upozorio je psiholog i mentalni trener Igor Čerenšek u podcastu PSIHOLOGiJA na radio Sljemenu.

Kada stres postaje opasan?

- Naše tjelesno zdravlje, naše fizičko stanje, može biti ozbiljno ugroženo, ali samo ako smo dugoročno izloženi stresu i to kroničnom stresu. Dakle, ako smo dugo izloženi stresu, bez obzira koliko on bio velik, ali traje godinama, mi toga često nismo ni svjesni, a ozbiljno narušavamo svoje zdravlje, ističe Čerenšek.

Dodaje kako dugotrajni stres šteti svim tjelesnim sustavima: „Krvožilni, probavni, gastro, respiratorni... što god da se dotaknemo, mi mu jako štetimo. Dosta toga je reverzibilno, možemo popraviti, „pokrpati“, ali ne uvijek. Nekad jednostavno predugo štetimo svom tijelu zbog stresa, zbog neadekvatnog nošenja sa stresom, i tada neke stvari više ne možemo dobro popraviti“.

Mnogi ni ne znaju da su pod stresom

Jedan od problema je što mnogi ljudi ne prepoznaju vlastiti stres, posebno dok god „funkcioniraju“ na poslu ili u svakodnevici.

Jako puno ljudi kaže „ja nisam pod stresom“ ili „ja se super nosim sa stresom“, „ja to ispucam u teretani, na trčanju“ i slično, što je, u konačnici, dobro. Ali postavlja se pitanje: u kojem trenutku znamo da trebamo pomoć?

- Kad shvatimo da nam se događaju neke stvari koje su izvan naše kontrole, a utječu na naše mentalno i tjelesno zdravlje, to je trenutak kad trebamo nešto poduzeti.

Prvi znakovi: reakcije koje "nisu naše"

Način na koji se ponašamo u privatnom životu često je prvi pokazatelj da je stres preuzeo kontrolu.

- Ako primjećujem da negdje „curi“, da mi nešto „pušta“ – na primjer, dođem kući s posla i imam glupe reakcije, nisam zadovoljan time što sam rekao ili napravio, ispričavam se i govorim: „Nisam to mislio.“ Pa možda bi to bilo dobro mjesto gdje ću nešto početi mijenjati. Ali ne moram mijenjati tamo, nego mogu početi mijenjati prije nego sam došao doma – jer vrlo vjerojatno moja fiziologija, moj mozak, nije bio na razini donošenja pametnih odluka i biranja riječi, objašnjava Čerenšek.

Tri konkretna savjeta za lakše nošenje sa stresom

Čerenšek ističe da postoje univerzalne, jednostavne metode koje svatko može primijeniti u svakodnevici.

1. Disanje – besplatan i moćan alat

- Prvo je disanje. Ono vam je besplatno. Morate ionako disati cijeli dan, bez njega ionako ne možemo. Naučite osobno neku tehniku, na primjer tehniku produljenog izdaha. Znači: dišite na nos, produljite izdah i dišite trbuhom. Sasvim dovoljno. Radite to 5 do 10 minuta dnevno – i to je jedan od alata koji će vam sigurno pomoći.

2. Ulažite u odnose – posebno intimne

- Druga stvar koju bih savjetovao je: ulažite u intimne odnose. Postoji jedno od najvećih longitudinalnih istraživanja o starenju koje traje oko 80 godina. Nakon svega što je u tom istraživanju izrečeno i napisano, pokazalo se da muškarci žive dulje ako imaju kvalitetan odnos sa svojom partnericom.

Muškarci, ističe, imaju veći benefit od dugoročnih odnosa. No, ključna je kvaliteta odnosa: bliskost, podrška i osjećaj sigurnosti.

3. Čuvajte najbliže odnose

- Ako želite duže živjeti i imati veću otpornost na stres – čuvajte odnose s najbližim ljudima u svojoj obitelji. S partnerom ili partnericom. S njima najviše vremena provodite, ističe Čerenšek.

Jer rezultat odnosa, zaključuje, može biti ili sreća i blagostanje ili stres, ako u te odnose ne ulažemo.