Koji su razlozi nestanka kolektivnog imuniteta?

U fokus se ponovno vraća vrlo nizak cijepni obuhvat protiv zaraznih bolesti. Uz Splitsko-dalmatinsku, već niz godina i Dubrovačko-neretvanska županija je na dnu kad je riječ o procijepljenosti, i onim obveznim cjepivima među djecom i preporučenima među odraslima. 

Nepouzdane informacije na društvenim mrežama te nepovjerenje u znanost i struku glavni su razlozi nestanka kolektivnog imuniteta. Dvoipolgodišnji Toma uredno je cijepljen, čak i neobaveznim cjepivima.

- Mi smo se danas došli cijepiti protiv gripe. Prije toga smo se cijepili protiv varićela. Probali smo i protiv rote, ali to se trebalo primiti 3 doze prije 6 mjeseci, pa to nismo uspjeli. Ali sve ostalo smo po rasporedu, uspješno se cijepimo, rekla je Mia Marković Šoljak.

Pedijatrica Marković, generalno je, kaže, zadovoljna trendom cijepljenja njezinih malih pacijenata, ali ne prestaje savjetovati roditelje.

- Još i dan-danas i dalje uporno pričamo koje su dobrobiti cijepljenja. Javile su nam se neke bolesti zaboravljene. Sad u zadnje vrijeme se pojavio veliki kašalj ili pertusis, evo nam sad opet aktualne nove bolesti s novim trendovima, istaknula je Nada Marković, spec. pedijatrije, Dom zdravlja Dubrovnik.

Naime, na području Dubrovačko-neretvanske županije zabilježena je najniža procijepljenost upravo DI-TE-PER-om. U 1. godini života je ona 82%, a već docjepljenje godinu kasnije padne na 58%.  

- S navršenih 5 godina kada cijepimo sa istim cjepivom ovu djecu obuhvat je još niži, on iznosi 46%, a za cijelu Hrvatsku 86%, pojasnio je Miljenko Ljubić, spec. epidemiologije, Zavod za javno zdravstvo DNŽ.

Nepovjerenje u struku i znanost

Stanje nije drukčije niti među starijom populacijom. Na zaraznom odjelu dubrovačke bolnice trenutno je najviše oboljelih od gripe.

- Trebalo bi osobe koje su preko 65 godina da najmanje bude 70-75% procijepljenosti, u nas vam je 20-30%. Tako da većina koja dođe na odjel su necijepljeni ljudi, naglasila je Ljiljana Betica Radić, dr. med. spec. infektologije, Opća bolnica Dubrovnik.

Nepovjerenje u struku i znanost, te oslanjanje na društvene mreže mogu biti vrlo opasni.

- Konkretno za ospice - jako obara imunitet, jako teška bolest. Veliki kašalj ili pertusis - jako teška bolest za dojenčad, završavaju na kisiku, objašnjava Nada Marković.

- Idemo sve u dogovoru s pedijatrom i slušamo njega što nam on kaže tako i radimo, rekla je Marija Papac.

Nema kolektivnog imuniteta

No, zbog niske procijepljenosti, kolektivnog imuniteta - nema.

- Bilo koji ulazak znači infekcije izvana, a mi imamo meke granice prema BiH, da može doći do epidemije jer imamo nezaštićeno stanovništvo, istaknula je Ljiljana Betica Radić.

- Realno postoji velika opasnost da se te zarazne bolesti pojavljuju u većoj broju, pa čak i one koje do sada nisu bile prisutne na našem području, rekao je Ljubić.

A u današnje vrijeme rizik je još i veći.