U Hrvatskoj 40% aktivnih pušača: U Čakovcu održana škola nepušenja

Prema istraživanjima, u Hrvatskoj je gotovo 40 posto aktivnih pušača. Po tome smo među najgorim zemljama u Europi. U Čakovcu tu poraznu statistiku pokušavaju riješiti - kroz škole nepušenja.

Gospodin Željko prvu je cigaretu zapalio s 13 godina. Ljubav prema toj navici potrajala je više od pola stoljeća.

- 55 godina sam bio pušač, a sad u zadnje vrijeme sam pušio dvije kutije Marlbora dnevno. Već mi cigareta niti nije bila fina, nije bila više užitak, ali je bila potreba, kaže Željko Tuksar, polaznik Škole nepušenja.

No i tomu je došao kraj. Na nagovor obitelji, prijavio se u školu nepušenja i cigareti rekao zbogom!

- I onda sam jedva čekao da prođe prvi tjedan da mogu reći: "Aha, tjedan dana ne pušim, pa mjeseca dana, pola godine" - tako sam sam sebe motivirao. Gastritis mi je nestao, jutarnji kašalj, ona sluz u grlu - toga više nema, a i okusi i mirisi su mi se popravili, rekao je Željko.

Primjer gospodina Željka dobra je motivacija svima koji žele prestati, a ne znaju kako. 

Škola nepušenja pomogla mnogima

Škola nepušenja pomogla je mnogima.

- Grupe su se pokazale kao stvarno učinkovit način u pomoći prestanku pušenja zbog pružanja podrške i dijeljenja iskustva. 11.11. će krenuti nova grupa nepušenja. Važno je istaknuti da je besplatna i da tu ne treba uputnice, govori Berta Bacinger Klobučarić, klinička psihologinja, koordinatorica Škole nepušenja.

U Hrvatskoj prema istraživanjima puši gotovo 40 posto odrasle populacije. 

Pušenje kod adolescenata sve raširenije

Zabrinjava i podatak kako je kod adolescenata sve raširenije.

- Hrvatska je na drugom mjestu prema pušenju 15-16 godišnjaka u zadnjih 30 dana što nije slučajno, govori Diana Uvodić-Đurić, dr. med./voditeljica Djelatnosti za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti.

Uporaba duhana vodeći je uzrok prijevremenih smrti u svijetu.

- Kardiovaskularnih, malignih i brojnih drugih kroničnih nezaraznih bolesti, a povezuje se čak i s 20 vrsta raka, kaže Marina Payerl-Pal, dr. med./ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije.

Zbog toga su programi prevencije, ali i pomoći ovisnicima - od iznimne važnosti.