16:58 / 15.09.2021.

Autor: Morana Baričević/Regionalni dnevnik/IMS/HRT

Inteligentni robotski sustav za čišćenje dubina

Robotski sustav koji vadi smeće iz dubina

Robotski sustav koji vadi smeće iz dubina

Foto: HRT / HTV

U svjetskim oceanima i morima, procjenjuje se, ima više od 60 milijuna tona otpada, a više od 90% ga se nalazi na morskom dnu. Projekt SeaClear pokušava naći rješenje za prikupljanje tog otpada - robot koji će moći doći i u dubine gdje ronioci ne mogu. Prototip prvog takvog u svijetu predstavljen je danas u akvatoriju otoka Lokruma. 

Projekt provodi dubrovačko Sveučilište i DUNEA uz još 6 partnera iz ukupno 5 država. Ukupna vrijednost mu je nešto viša od 37 milijuna kuna.

- Prikupili smo dovoljno podataka da možemo nastaviti u razvoju algoritama umjetne inteligencije i strojnog učenja koje će na kraju samo detektirati otpad, prikupiti ga i ubaciti u kavez. Potom će ga autonomno površinsko vozilo i donijeti na kopno. Završni sustav će biti potpuno bez čovjeka, potpuno autonoman uz sposobnost samoodlučivanja - Je li nešto smeće ili ne, objasnila je prof. Ivana Palunko, voditeljica projekta SeaClear za Sveučilište u Dubrovniku.

Ovaj znanstveni projekt traje do kraja iduće godine nakon čega će se znati njegov uspjeh, tj. hoće li se ići u proizvodnju i po kojoj cijeni. Bart de Schutter s Tehničkog sveučilišta u Delftu, u Nizozemskoj, vodećeg partnera projekta, rekao je kako je prednost autonomnog sustava veća vremenska i prostorna operativnost od ronilaca.

- Sustav se koristi bespilotnim letjelicama za nadzor, baznim brodom kao površinskim plovilom te dvama podvodnim autonomnim robotima za lociranje, prepoznavanje i prikupljanje otpada. Podvodni roboti povezani su s baznim brodom koji im privezačem šalje energiju, a tako i komuniciraju, objasnio je de Schutter.

Dodao je da se jedan podvodni robot koristi kamerom i sonarom za lociranje i prepoznavanje otpada, a podatke šalje drugom robotu opremljenom hvataljkom, koji prikuplja otpad s morskom dna i odlaže ga u košaricu.

Prorektorica za znanost i međunarodnu suradnju Sveučilišta u Dubrovniku Marijana Pećarević ocijenila je da je utjecaj čovjeka na more najviše izražen u malome i zatvorenome Jadranskom moru. Naglasila je kako je Sredozemlje među najonečišćenijim morima na svijetu, a Jadran je tek mali zaljev koji je posebno na udaru otpada iz drugih zemalja.

Osim Lokruma, projekt će se testirati i u Malostonskom zaljevu te u luci u Hamburgu. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!