Magareće mlijeko od davnina je poznato kao narodni lijek. Dokazano ima više željeza, vitamina C, a ima i antimikrobna svojstva. Možda se zahvaljujući spoznajama o vrijednosti magarećeg mlijeka ove životinje ponovno vrate u naše krajeve.
21.01.2025.
15:01
Autor: Nikolina Dragošević/B.M.V./Prometej/HRT
Magareće mlijeko od davnina je poznato kao narodni lijek. Dokazano ima više željeza, vitamina C, a ima i antimikrobna svojstva. Možda se zahvaljujući spoznajama o vrijednosti magarećeg mlijeka ove životinje ponovno vrate u naše krajeve.
Tvrdoglav si ko magarac ili tovare jedan lijeni, uzrečice su koje najbolje pokazuju što mislimo o magarcima. Međutim, postavlja se pitanje zaslužuje li ta životinja da je spominjemo u takvom kontekstu, posebno kada se iz dana u dan znanstveno potvrđuju višestruke vrijednosti magarećeg mlijeka. Naime, ono je najbolja zamjena za humano mlijeko.
- Vrlo je slično humanom mlijeku, odnosno mlijeku žene. Iz tog razloga je i u prošlosti dok ljudi nisu imali puno pripravaka farmaceutske industrije, često koristili upravo magareće mlijeko u prehrani male djece, čak i nedonoščadi, upravo da bi premostili taj neki jaz, ako iz nekog razloga majka ne bi mogla prehraniti svoje dijete, ističe prof. dr. sc. Ante Ivanković.
Magareće mlijeko blagotvorno djeluje kod bronhitisa, astme, problema s imunitetom i alergijama te brojnih drugih bolesti karakterističnih za djecu.
- Od davnina je to magareće mlijeko bilo obavijeno velom tajne. Zapravo nije se znalo što je to toliko vrijedno u tom mlijeku pa čak i danas mi ne raspolažemo s pravim informacijama što ga čini toliko vrijednim. Međutim, znamo da ono osim što sadrži više željeza i više vitamina C nego ostala mlijeka, u sebi sadrži određene antimikrobne tvari, dodaje među ostalim Ivanković.
- Magarica se mora pariti, normalno puliti. Prava riječ je skupljanje mlijeka i magarica ima mlijeka dok ima pule. Ti praktički kradeš puliću mlijeko da bi pomuzao i dao onome kome je potrebno, navodi Boris Orlić.
- Primarni oblik suživota kakav je bio prije - kao što je oranje kako je bilo u Istri, te vuča, teglenje - je nestao. Danas se traže moderni, drugi oblici iskorištavanja i egzistencije i to je životinja koja je obaveza od ponedjeljka ujutro do nedjelje navečer, rekao je Orlić.
Prije 50-ak godina svako malo mjesto u Dalmaciji imalo je magarca, bez njega je rad seljaka u kršu bio nezamisliv. Danas, kada magarac više nije potreban, rijetko nailazimo na njega, više služi kao turistička atrakcija nego tegleća životinja.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora