More i buka - jesmo li stigli do točke neizdrživosti?

Razvoj kontejnerskog prometa, nautičke luke - sve to utječe na morski ekosustav. Buka od transporta i turizma sve je prisutnija i ostavlja posljedice na lokalnu zajednicu i morski svijet.

- Buku stvaraju brodovi, brodice; građevinski radovi na obali, preleti i saobraćaj, ekosonderi, sonari - uređaji koje koriste i ribari i oni koji traže naftu i plin. I oni koji istražuju podmorje, pa čak i uređaji koji služe za mjerenje promjene temperature zbog klimatskih promjene isto koriste takve uređaje, objašnjava prof. Lidija Runko Luttengerger s Odsjeka za politehniku Sveučilišta u Rijeci.

Borba za goste sa što glasnijom glazbom

Za suživot glazbe i turizma potrebni su strategija i pravila kako bi zbog glazbe u turizmu okoliš trpio što manje. "To je okupacija prostora, koji podliježe pod diktat glazbenog sadržaja koji anulira ili maskira sve druge zvučne sadržaje, upozorava dr. Diana Grgurić s Odsjeka za kulturalne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Kakofonija i buka koja šteti svima

Primorski pejzaž gotovo svih malih mjesta je šetnica kojoj je s jedne strane more, a s druge ugostiteljski objekti koji se za goste "bore" što glasnijom glazbom. Prof. Grgurić dodaje da dolazi do domino-efekta tako da u određenom trenutku "dođe do pretjerane količine decibela, teške kakofonije i bučne situacije koja svima šteti."

Turistima je i sve atraktivnija glazba s broda, kojoj su onda izložena i bića koja žive u moru.

Neki od gradova već imaju etiketu glazbeno-festivalskih središta, a povećan priljev gostiju ne prati razvoj infrastrukture. Nitko nije protiv turizma i određene vrste glazbe, ali prepušteni su sebi, bez pomoći države. Buka zbog velikog broja turista i kakofonije natjerala je, primjerice, lokalno stanovništvo na Kanarima na prosvjede.

- Novi način promišljanja glazbe kao sadržaja ne mora uvijek biti nužno produciran kroz određene zvučnike. Mi bismo se sigurno trebali vratiti primarnijim načinima produkcije glazbe, smatra prof. Diana Grgurić.

Prije godinu dana donesen je Zakon o pomorskom dobru, ali nije uspio uvesti red u intenzivnu gradnju u Opatiji. Investitori krče zelenilo koje štiti od buke. Zeleni investitori žele proizvoditi energiju na moru, čime bi dodatno izazvali buku pod morem.

- Što to znači? Da će more postati podloga za vjetroelektrane ili fotovoltaika? Opet će se sukobiti turizam, ribari i lokalno stanovništvo s korisnicima koji sve to najavljuju. Najavljuju više da se uzmu javna sredstva iz Europskih fondova nego što ćemo mi kao zemlja imati koristi od takvih investicija, upozorava prof. Lidija Runko Luttengerger.

Koliko buka negativno utječe na život, u javnosti se premalo govori, kao što se i premalo kontrolira uključuju li studije utjecaja na okoliš i element buke. Dok još nismo stigli do točke neizdrživosti, poslušati struku o tome kako najmanje utjecati na morsku floru i faunu, najmanje je što bismo trebali učiniti.