Porast zarade na komunalijama

Kada neka privatna tvrtka ne bi poštovala zakon država bi je zatvorila za otprilike godinu dana, no komunalci krše zakon od 2006., ne omogućavaju razdvajanje otpada no tim se monopolistima ne događa ništa , rekla je nedavno predstavnica udruge privatnih tvrtki prilikom rasprave treba li dati državnu nagradu jednom uspješnom hrvatskom komunalcu. Komunalcu koji je napredniji od drugih komunalaca i koji se prijavio u istoj poslovnoj kategoriji zajedno s jednom globalnom kompanijom. Kompanijom koja je smanjila količinu vode i otpada u proizvodnji no ima proizvod s izrazito lošim imidžom u javnosti pa su članovi te komisije odbili prijedlog predstavnice privatnih tvrtki da se tom poduzeću dodjeli nagrada ili pohvalnica. Razmišljao sam o tomu kako će izgledati lica gradonačelnika i načelnika općina kada im stignu prve briselske kazne zbog premalo razdvojenog otpada ili previše njegova odlaganja ili izostanka obrade otpadnih voda ili premalog postotka priključenih na pitku vodu. Razlog je njihove trenutne opuštenosti što oni i dalje misle da će europske kazne platiti država ili Fond za zaštitu okoliša iz ekoloških poreza koje skuplja od svih onečišćivača. A to je upravo ministar Dobrović htio promijeniti uvođenjem nacionalnih kazni za odlaganje i novčanih poticaja za razdvajanje otpada. Kada direktor spomenute privatne kompanije ne bi poštovao zakon on bi zaista dobio otkaz ili bi ga premjestili ne manje vidljivo mjesto. No treba biti iskren i reći da se ta kompanija jako trudi da se zakoni oblikuju na način koji omogućuje dobit. I ako je moguće što veću dobit uz što manje troškova za zaštitu okoliša i sigurnosti radnika iako oni tvrde da se samo trude hraniti porezima javni sektor. I tu dolazimo do jedne bitne razlike komunalca i privatne kompanije. Komunalac pruža javnu uslugu koja mora biti ekonomski dostupna svim građanima a eventualnu dobit trebao bi ulagati u unaprjeđenje usluge a ne u pumpanje privatnih tvrtki povezanih s politikom koja u komunalcima kadrovira i to u pravilu radi veoma loše. Takva javna tvrtka brine o ispunjenju veoma skupih europskih direktiva. Direktiva o vodi za piće i Direktiva o komunalnim otpadnim vodama, stajat će 3,7 mlrd. eura, rekla je Elizabeta Kos, pomoćnica ministra poljoprivrede na nedavnoj konferenciji o vodama. Daleko od toga da privatna tvrtka ne mora ispunjavati ekološke standarde i da u to ne ulažu dio svoje dobiti no problem je liberala kad požele privatizirati i stvarati dobit u komunalnim tvrtkama. Privatni vlasnici prije ili kasnije dođu u napast da na račun zdravlja ljudi ili zaštite prirode spale sadržaj nekog sumnjivog kamiona u spalionici komunalnog otpada ili im dioničari neformalno poruče da ne ulažu previše u sustav (vidi područje internetske infrastrukture u Hrvatskoj) pa kvaliteta usluge padne ili ne napreduje dovoljno. Kada padne teret svih ulaganja na komunalce koji zbog rasipanja novca (jedan mali zelinski vodovod u vlasništvu udruge održavao je sustav za 2,5 a sad im to županija želi naplatiti 4 kune po kubiku), previše zaposlenih (koje im je dostavljala korumpirana politika) i lošeg upravljanja i sada imaju velike probleme, svi će liberali uzviknuti: Ovako više ne može, moramo sve to privatizirati, nakon što država plati dugove, kako bi unaprijedili kvalitetu usluge! Mogu ih zaustaviti samo glasači.

*Iznesena mišljenja ili stajališta autora ne odražavaju nužno stajalište HRT-a