Suncem do vode

03.11.2022.

16:56

Autor: Mladen Iličković

Mladen Iličković

Mladen Iličković

Foto: Berislav Žužić / HRT

Jedan od najčešćih odgovora lokalnih političara i komunalaca na moje pitanje o porastu cijena pitke vode i odvoza otpada s obzirom na uvođenje novih europskih standarda je "da će učiniti sve da do poskupljenja ne dođe". To je rezultat s jedne strane populističkog dodvoravanja biračima kojima je s druge strane očito preteško objasniti kako postoji inflacija, kako razdvajanje otpada u novim sortirnicama i kompostanama treba platiti, kao i pročistače voda, koji troše mnogo energije i proizvode mulj za čije zbrinjavanje opet treba izdvojiti više nego prije.  

No onda je došao rat i poskupljenje energije koje će pokazati tko zna štedjeti i tko zaista zna upravljati komunalnim društvima, a tamo nije spušten nekim stranačkim padobranom. Povećani troškovi ne mogu se više skrivati. Prema podacima iz ankete koju je Ministarstvo gospodarstva provelo kod 156 hrvatskih isporučitelja vodnih usluga (javne vodoopskrbe i odvodnje) prosječni porast troškova električne energije u 2022. kod hrvatskih vodovoda je 68,84% veći u odnosu na 2021., odnosno 166 milijuna kuna na razini svih isporučitelja vodnih usluga. 

Ipak postoje i oni koji su jako dobro prepoznali upozorenje koje su dobili 2019. godine kad je vodovodima porasla cijena električne energije zbog povećanja izdvajanja za obnovljive izvore energije. To je recimo direktorica Miholjačkog vodovoda Dragana Pnjak koje je 2017. s usvajanjem norme ISO 50001 odmah uvela razne mjere štednje. Prvo je zamijenila LED rasvjetu u zgradi vodovoda, a nakon toga i u pročistaču otpadnih voda.

Nakon toga 2019. su u tom vodovodu uložili 655 tisuća kuna vlastitih sredstava u solarnu elektranu na krovu vodovoda, a nakon toga 270 tisuća na krov pročistača. Investicija će se vratiti u roku od pet i pol godina, a ugrađena je oprema domaćeg proizvođača. Trideset posto energije potrebne za crpljenje i dostavu vode dolazi iz besplatnog obnovljivog izvora energije. Na elektranu se nadovezuju električna vozila sa svojim dodatnim uštedama iz kojih se bežično očitavaju brojila za vodu. Za sve je rezultate Miholjački vodovod dobio platinasti AAA certifikat bonitetne izvrsnosti. 

Naravno postavlja se pitanje zašto solarne elektrane nisu na svakom hrvatskom vodovodu i pročistaču. Zato jer su projekte ugradnje fotonaponskih elektrana započela samo 33 javna isporučitelja vodnih usluga, a njih još 36 je zainteresirano za ugradnju, no u ovom trenutku nemaju pripremljenu projektnu dokumentaciju. I pitanje je hoće lokalni političari one koji to nisu učinili kazniti. Pogotovo stoga jer je vrlo izvjesno da će 1. travnja električna energija vodovodima ponovo poskupjeti. Ministarstvo gospodarstva je raspisalo i natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava za financiranje projekata solarnih elektrana. Usto planira preko Modernizacijskog fonda pokrenuti potporu za korištenje bespovratnih sredstava za javne isporučitelje vodnih usluga za izgradnju fotonaponskih elektrana kao i za baterijske sustave za pohranu proizvedene električne energije. 

Gospođa Pnjak želi do 1. travnja postaviti solarnu elektranu i oko vodovoda i pročistača na tlu. No već tri mjeseca čeka odgovor HEP-a pod kojim uvjetima to može učiniti. Do kraja godine Ministarstvo graditeljstva navodno će promijeniti Pravilnik o jednostavnim građevinama, a očekuju se i izmjene prošlogodišnjeg Zakona o tržištu električne energije. To će značiti da sunčane elektrane do 500 kilowata na tlu neće trebati građevinsku dozvolu što bi trebalo ubrzati realizaciju ovakvih projekata. A tko ih ostvari moći će svojim biračima reći: "Stvarno smo sve učinili da poskupljenje vode bude što manje!"


*Iznesena mišljenja ili stajališta autora ne odražavaju nužno stajalište HRT-a

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!